PITANJE RADNOG VREMENA

Dramatična poruka iz Njemačke: 'Ako ovako nastavimo, propast ćemo, i na kraju nitko neće imati posao'

Foto: REUTERS
Njemačka
Foto: REUTERS
Njemačka
Foto: REUTERS
Njemačka
Foto: REUTERS
Njemačka
Foto: REUTERS
Njemačka
01.07.2026.
u 15:11
Brojni ugledni menadžeri, ekonomisti i poduzetnici otvoreno traže povratak na 40-satni radni tjedan u industriji, bez prilagodbe plaća, upozoravajući da zemlja riskira gubitak konkurentnosti i masovno zatvaranje tvornica
Pogledaj originalni članak

U Njemačkoj je buknula žestoka rasprava o radnom vremenu. Brojni ugledni menadžeri, ekonomisti i poduzetnici otvoreno traže povratak na 40-satni radni tjedan u industriji, bez prilagodbe plaća, upozoravajući da zemlja riskira gubitak konkurentnosti i masovno zatvaranje tvornica.  Debata je dobila na snazi nakon što je Lars Brzoska, direktor logističkog giganta Jungheinricha, jasno poručio: "Mi se moramo vratiti na 40-satni radni tjedan u industriji, bez prilagodbe plaća. Moramo ponovno povećati produktivnost. Oni koji žele više raditi, trebaju to moći. Ako ovako nastavimo, propast ćemo, i na kraju nitko neće imati posao". 

Situacija u Volkswagenu najbolje ilustrira ozbiljnost problema. Kompanija planira rezanje do 100.000 radnih mjesta diljem svijeta, a četiri tvornice (Hannover, Emden, Zwickau i Neckarsulm) nalaze se pred zatvaranjem ili drastičnim rezovima. Nadzorni odbor trebao bi o tome raspravljati 9. srpnja. Slične mjere najavljuju i drugi giganti. Mercedes odgađa isplatu posebnih tarifnih dodataka na 2027. godinu te pregovara s radničkim vijećem o duljem radnom vremenu bez naknade. Profit kompanije prepolovio se 2025. na 5,3 milijarde eura, a u prvom kvartalu 2026. pao je dodatnih 17,2 posto. Bosch također prolazi kroz turbulentno razdoblje – dolazi do naglog vodstva, a suradnja s VW-om na autonomnoj vožnji vrijedna 1,5 milijardi eura je na rubu propasti, piše FOCUS Online.

Njemačka industrija suočena je s visokim troškovima rada. Prema podacima Instituta njemačke ekonomije, jedinični troškovi rada u Njemačkoj 2024. bili su 22 posto iznad prosjeka 27 usporedivih zemalja. Sat rada u industriji stoji u prosjeku 45 eura, odnosno 49,50 eura u prerađivačkoj industriji, znatno više nego u većini Europe.

Ekonomisti se slažu s menadžerima. "O više slobodnog vremena možemo razgovarati samo ako raste blagostanje", poručio je šef Ifo instituta Clemens Fuest. Direktor IW instituta Michael Hüther predložio je čak 42-satni radni tjedan, dok je ekonomistica Monika Schnitzer izjavila: "Ne može se u 35 sati postići isto što i u 40 sati". "Bilo bi dobro da se kod većeg broja zaposlenih vratimo prema 40 sati", rekao je predsjednik Udruge poslodavaca Rainer Dulger.  Predsjednik Gesamtmetalla Stefan Wolf već godinama traži dulje radno vrijeme i odbija četverodnevni radni tjedan uz punu naknadu plaće. Rasprava više nije samo stvar sindikata i poslodavaca. Kancelar Friedrich Merz zalaže se za fleksibilnije radno vrijeme, a ministrica gospodarstva Katherina Reiche smatra da debata o četverodnevnom tjednu i ravnoteži između posla i privatnog života trenutno nije na mjestu. Njemačka se tako suočava s ključnim pitanjem: može li zadržati visoke plaće, kraće radno vrijeme, velike socijalne doprinose i stroge regulacije, a istodobno ostati konkurentna na globalnom tržištu? Mnogi menadžeri upozoravaju da ako se ništa ne promijeni, tvornice će jednostavno nestati.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 49

Avatar Asterix
Asterix
15:19 01.07.2026.

Ovo je stvarno zabrinjavajuće, profit Mercedesa prepolovio se u 2025. na samo 5,3 milijarde eura... pa dokle više, što radnici misle kako će menađeri isplaćivati sebi bonuse.

Avatar mustafa1
mustafa1
16:18 01.07.2026.

Zeleni i socijaldemokrati su unistili njemacku. Zeleni su ti koji su pokrenuli zatvaranje svih atomskih centrala u njemackoj tako da je Njemacka bez ijedne atomske centrale i struju kupuju od Francuske koja ima 60 atomskih centrala ( pola ih je na Njemackoj granici) i kupuju struju od Poljske koja je opet pokrenula proizvaodnju struje u svojim termoelektranama na ugalj. Zahvaljujuci zelenima i socijalcima Njemacka placa najskuplju struju na svjetu i time je postala nekonkurentna na svjetskom trzistu. Njemacke firme sele iz Njemacke da bi se spasile od propadanja. Primjer, BMW je kompletnu proizvodnju serije 3 preselio u Meksiko i u Njemackoj proizvodi manje od 40% svojih auta isto vrijedi i za Mercedes a neke velike firme su se kompletno preselile iz Njemacke. Lavina je pokrenuta, pitanje je samo vremena kad ce puknuti. Naravno, na kraju ce biti AfD odgovoran koji cijelo vrijeme ukazuje na te probleme u Njemackoj.

Avatar Niko Bitan
Niko Bitan
15:49 01.07.2026.

Živio zapadnoeuropski hedonizam... Nula produktivnost, nula djece, sve rade imigranti, što još, slobodni dani kad je vruće umjesto da ugrade klimu koja košta daleko manje nego grijanje (ionako su toplinske pumpe sad norma)... Uvijek sam mislio da je hrvatsko uhljebništvo loše ali izgleda da je zapad puno gore zaražen i u privatnom sektoru koji bi ovime trebao valjda nestati.