PITANJE RADNOG VREMENA

Dramatična poruka iz Njemačke: 'Ako ovako nastavimo, propast ćemo, i na kraju nitko neće imati posao'

Foto: REUTERS
Njemačka
Foto: REUTERS
Njemačka
Foto: REUTERS
Njemačka
Foto: REUTERS
Njemačka
Foto: REUTERS
Njemačka
01.07.2026.
u 11:27
Brojni ugledni menadžeri, ekonomisti i poduzetnici otvoreno traže povratak na 40-satni radni tjedan u industriji, bez prilagodbe plaća, upozoravajući da zemlja riskira gubitak konkurentnosti i masovno zatvaranje tvornica
Pogledaj originalni članak

U Njemačkoj je buknula žestoka rasprava o radnom vremenu. Brojni ugledni menadžeri, ekonomisti i poduzetnici otvoreno traže povratak na 40-satni radni tjedan u industriji, bez prilagodbe plaća, upozoravajući da zemlja riskira gubitak konkurentnosti i masovno zatvaranje tvornica.  Debata je dobila na snazi nakon što je Lars Brzoska, direktor logističkog giganta Jungheinricha, jasno poručio: "Mi se moramo vratiti na 40-satni radni tjedan u industriji, bez prilagodbe plaća. Moramo ponovno povećati produktivnost. Oni koji žele više raditi, trebaju to moći. Ako ovako nastavimo, propast ćemo, i na kraju nitko neće imati posao". 

Situacija u Volkswagenu najbolje ilustrira ozbiljnost problema. Kompanija planira rezanje do 100.000 radnih mjesta diljem svijeta, a četiri tvornice (Hannover, Emden, Zwickau i Neckarsulm) nalaze se pred zatvaranjem ili drastičnim rezovima. Nadzorni odbor trebao bi o tome raspravljati 9. srpnja. Slične mjere najavljuju i drugi giganti. Mercedes odgađa isplatu posebnih tarifnih dodataka na 2027. godinu te pregovara s radničkim vijećem o duljem radnom vremenu bez naknade. Profit kompanije prepolovio se 2025. na 5,3 milijarde eura, a u prvom kvartalu 2026. pao je dodatnih 17,2 posto. Bosch također prolazi kroz turbulentno razdoblje – dolazi do naglog vodstva, a suradnja s VW-om na autonomnoj vožnji vrijedna 1,5 milijardi eura je na rubu propasti, piše FOCUS Online.

Njemačka industrija suočena je s visokim troškovima rada. Prema podacima Instituta njemačke ekonomije, jedinični troškovi rada u Njemačkoj 2024. bili su 22 posto iznad prosjeka 27 usporedivih zemalja. Sat rada u industriji stoji u prosjeku 45 eura, odnosno 49,50 eura u prerađivačkoj industriji, znatno više nego u većini Europe.

Ekonomisti se slažu s menadžerima. "O više slobodnog vremena možemo razgovarati samo ako raste blagostanje", poručio je šef Ifo instituta Clemens Fuest. Direktor IW instituta Michael Hüther predložio je čak i 42-satni radni tjedno, dok je ekonomistica Monika Schnitzer izjavila: "Ne može se u 35 sati postići isto što i u 40 sati". "Bilo bi dobro da se kod većeg broja zaposlenih vratimo prema 40 sati", rekao je predsjednik Udruge poslodavaca Rainer Dulger.  Predsjednik Gesamtmetalla Stefan Wolf već godinama traži dulje radno vrijeme i odbija četverodnevni radni tjedan uz punu naknadu plaće. Rasprava više nije samo stvar sindikata i poslodavaca. Kancelar Friedrich Merz zalaže se za fleksibilnije radno vrijeme, a ministrica gospodarstva Katherina Reiche smatra da debata o četverodnevnom tjednu i ravnoteži između posla i privatnog života trenutno nije na mjestu. Njemačka se tako suočava s ključnim pitanjem: može li zadržati visoke plaće, kraće radno vrijeme, velike socijalne doprinose i stroge regulacije, a istovremeno ostati konkurentna na globalnom tržištu? Mnogi menadžeri upozoravaju da ako se ništa ne promijeni, tvornice će jednostavno nestati.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

SE
Serengeti
13:01 01.07.2026.

A ja mislio da Rusija propada... 🤣😂

Avatar nekakav
nekakav
13:05 01.07.2026.

trošak rada po satu kod nas je kao 16,50 eura, bruto... u eu prosjek oko 34... u kini kažu da oko minimalac 3-4 dolara po satu, a neki prosjek je oko 1.500 dolara mjesečno, bruto... to je znači oko 8,5 dolara po satu. mi imamo 100% veću... nijemac u proizvodnji skoro 50 eura po satu... a zamisli, svi se nađu na istom svjetskom tržištu. nijemac napravi stroj, njega radnici koštaju, 10 radnika mjesečno je 50x176x10=88.000 eura, a kineza 10x1500=15.000 dolara. kinez će odraditi i 225 sati, nijemac će manje od 150, on u petak u 12 već maše.