Predsjednik Donald Trump spreman je na izravan susret s iranskim vrhovnim vođom, ajatolahom Alijem Hamneijem, čime šalje snažan signal da Washington ostavlja otvorena vrata diplomaciji unatoč rastućim napetostima i nastavku politike maksimalnog pritiska. U trenutku kada Teheran odbija obustaviti obogaćivanje uranija i ograničava pristup svojim nuklearnim postrojenjima, poruka iz Bijele kuće sugerira da bi osobni sastanak na najvišoj razini mogao biti pokušaj proboja u dugogodišnjem zastoju između dviju država.
Američki državni tajnik Marco Rubio naznačio je spremnost predsjednika Donalda Trumpa da se sastane s iranskim vrhovnim vođom Alijem Hamneijem, dok je Teheran poručio da Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) ne može posjetiti njegova nuklearna postrojenja zbog sigurnosnih razloga, odbacujući politički pritisak za zaustavljanje obogaćivanja uranija. Rubio je kazao da je apsolutno siguran da bi se Hamnei, ako sutra kaže da se želi sastati s predsjednikom Trumpom, s njim i sastao. Pojasnio je da Trumpova otvorenost prema takvom susretu nije rezultat prethodnog dogovora, već njegova uvjerenja da izravan dijalog može otvoriti prostor za rješenje.
Rubio je također naglasio da će SAD zadržati svoje trupe u regiji jer je Iran pokazao i spremnost i sposobnost napada na američku prisutnost. U međuvremenu je citiran izvor upoznat s tim pitanjem koji je naveo da je u Ženevi planiran novi krug američko-iranskih pregovora. Prema istom izvoru, američka delegacija, uključujući izaslanike Stevea Witkopfa i Jareda Kushnera, trebala bi se sastati s iranskom stranom u utorak ujutro, uz prisutnost predstavnika Omana koji bi posredovali između dviju strana.
Axios je, pozivajući se na američkog dužnosnika, izvijestio da je Witkopf ranije prošlog tjedna razgovarao s omanskim ministrom vanjskih poslova Badrom al-Busaidijem kako bi Iranu prenio nekoliko poruka u vezi s nuklearnim pregovorima. Istodobno je iranski zamjenik ministra vanjskih poslova Majid Takht-Ravanchi potvrdio spremnost svoje zemlje da razmotri ustupke kako bi se postigao nuklearni sporazum sa Sjedinjenim Državama, ako su Amerikanci spremni razgovarati o ukidanju sankcija, i to usred izraelskih procjena da su šanse za sporazum između Teherana i Washingtona sve manje.
U intervjuu za BBC Takht-Ravanchi je poručio da je „lopta sada na američkom terenu“ te naglasio da će, ako je Washington iskren, put do sporazuma biti otvoren. Istaknuo je ponudu Teherana da razrijedi obogaćivanje uranija na 60 posto kao dokaz spremnosti na kompromis, dodajući da je Iran spreman razgovarati o tom pitanju i drugim aspektima svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija. Ipak, odbio je precizirati uključuje li to ukidanje svih sankcija ili samo dijela njih.
Unatoč opreznom optimizmu uoči drugog kruga neizravnih pregovora u Ženevi, Takht-Ravanchi je potvrdio da „nulto obogaćivanje“ više nije opcija iz perspektive Teherana. Time se nastavlja duboki jaz između dviju strana: Iran inzistira na pravu na obogaćivanje uranija u mirnodopske svrhe, dok Washington zahtijeva potpuno zaustavljanje tog procesa. Nije pojasnio ni stav Irana o mogućem slanju zaliha visoko obogaćenog uranija, procijenjenih na više od 400 kilograma, u inozemstvo, kao što je bilo predviđeno sporazumom iz 2015., unatoč ponovnoj ponudi Rusije da primi taj materijal. Rusija je tada prihvatila 11.000 kilograma nisko obogaćenog uranija u sklopu multilateralnog sporazuma iz kojeg se Trump povukao tri godine kasnije.
Iran poručuje da je spreman razgovarati o ograničenjima svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija, ali odbacuje povezivanje tog pitanja s drugim temama, uključujući raketni program. Istodobno su se Donald Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu, prema američkim dužnosnicima koje citira Axios, tijekom nedavnog sastanka u Bijeloj kući dogovorili o povećanju ekonomskog pritiska na Iran. Dužnosnici su naveli da će se kampanja maksimalnog pritiska nastaviti paralelno s nuklearnim pregovorima i vojnim jačanjem američke prisutnosti na Bliskom istoku.
Prema istim izvorima, Washington i Tel Aviv složili su se da treba raditi na smanjenju izvoza iranske nafte u Kinu. Jedan visoki američki predsjednik Donald Trump učiniti će sve kako bi izvršili maksimalan pritisak na Iran, uključujući i mjere vezane uz prodaju iranske nafte Kini. Kina prima više od 80 posto iranskog izvoza nafte, pa bi svako smanjenje te trgovine značilo ozbiljan udarac na iranske prihode. U takvim okolnostima, kombinacija otvorenosti za susret na vrhu i istodobnog pojačanog pritiska pokazuje da Washington vodi dvostruku strategiju, dijalog uz zadržavanje snažnih poluga pritiska.
Dođi u Teheran, tko ti brani. Donald Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu složili su se na sastanku u Bijeloj kući u srijedu da će SAD raditi na smanjenju iranskog izvoza nafte u Kinu, izvijestio je Axios, pozivajući se na dva američka dužnosnika upoznata s tim pitanjem. „Složili smo se da ćemo punom snagom izvršiti maksimalni pritisak na Iran, na primjer, u vezi s prodajom iranske nafte Kini“, izvijestio je Axios jučer, pozivajući se na visokog američkog dužnosnika. Kina čini više od 80 posto iranskog izvoza nafte. Svako smanjenje te trgovine značilo bi niže prihode od nafte za Iran, ali i velike probleme za kinesku ekonomiju. Dva razbojnika bi odlucivala o izvozu nafte iz Irana u Kinu. Trump je zanimljiv, imao sam osjećaj da je zapravo čak i odgovoran za to što Izrael nikada neće pobijediti Palestince, ali sada vidim da ga Izraelci sudbinski nadahnjuju da dođe pred vrata Pakla.