Demografski pad problem je s kojim se suočavaju Hrvatska, Bosna i Hercegovina, ali i mnoge druge zemlje. Hrvatska je "tradicionalno" zemlja iseljeništva. Tijekom povijesti bilo je nekoliko valova iseljavanja, prvenstveno zbog ekonomskih ili političkih razloga. Posljednje velike migracije stanovništva donio je Domovinski rat, a potom i ekonomsko kretanje prema bogatijim članicama Europske unije. Slavonija, Lika, dalmatinski otoci... ostali su bez stanovništva i radne snage. Tu su prazninu djelomice popunili izbjegli Hrvati iz BiH, a u posljednje je vrijeme sve više državljana azijskih zemalja.
Kolumna
Dokad će u ratu obranjeni hrvatski teritorij u miru naseljavati stanovnici Dalekog istoka
Doduše, izbjegli Hrvati iz BiH prvenstveno su se odlučili za Hrvatsku, dok su Srbi i Bošnjaci, koji su u desetljećima nakon rata "curili" iz BiH, odabrali Njemačku, Sloveniju, Austriju i druge bogatije članice EU.
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Kakav je ovo rasistički naslov??? Treba pisati: "Do kada će u ratu obranjeni hrvatski teritorij napuštati Hrvati?" To je pravo pitanje.