Nakon dvodnevnog produžetka klimatskog summita Ujedinjenih naroda, održanog u Limi u Peruu, izaslanici 194 zemalja ipak su došli do kompromisa i postigli sporazum o tome što će pojedine zemlje morati učiniti kako bi dale svoj doprinos zaustavljanju klimatskih promjena. Ono što je ovdje dogovoreno zapravo je okvir za pregovore o novom sporazumu o klimi koje bi zemlje trebale potpisati na velikom klimatskom summitu koji će se krajem 2015. održati u Parizu.
Najviše nezadovoljstva iskazale su zemlje u razvoju koje su optužile bogate zemlje da izbjegavaju preuzeti svoj dio odgovornosti za klimatske promjene.
Različita odgovornost
Više dana trajalo je natezanje oko ovoga, a na kraju u završnom dokumentu stoji da "zemlje imaju zajedničku, a opet različitu odgovornost za klimatske promjena, ali i za mjere koje bi te promjene trebale spriječiti". Ova svađa između bogatih i siromašnih donekle je zasjenila odličan početak ovoga dvotjednog summita kada su Sjedinjene Države i Kina postigle međusobni dogovor o ograničavanju emisija stakleničkih plinova.
U Limi su dogovorene okvirne obveze svake od zemalja sudionica, a postignut je i načelni dogovor o tome kako će se financirati cijeli taj proces. No dogovorena je i nova klasifikacija zemlja koje se na području emisije stakleničkih plinova i klimatskih promjena, više neće dijeliti na bogate i siromašne, već na one koje imaju manje ili veće emisije stakleničkih plinova.
Pomoć siromašnijima
Tako su u kategoriji velikih zagađivača završile brojne zemlje u razvoju i siromašne zemlje. U dokumentu također stoji da će im bogatije zemlje pomoći da se nose s materijalnim gubicima koji će nastati smanjivanjem emisije stakleničkih plinova. Iako je cijeli dokument poprilično razvodnjen, još uvijek je otvorena mogućnost da se do kraja 2015. uspjeti ispregovarati konačni dogovor koji će biti usvojen u Parizu. No organizacije za zaštitu okoliša tvrde da ni Pariz neće donijeti veće pomake.
>>Kerry u dramatičnom govoru: Svijet i dalje srlja prema tragediji
treba izračunati koliki su materijalni gubici od poplava, naročito za poljoprivredu (a da ne govorimo o ljudskim životima)...i onda ih usporediti sa materijalnim gubicima zbog smanjivanja štetnih plinova