Nakon godina puta na zaštiti kulena u Vukovaru su dodijeljeni prvi certifikati o stjecanju oznake zemljopisnog podrijetla na nacionalnoj razini.
Certifikati su uručeni proizvođačima slavonskog kulena Andriji Čuha iz Soljana, OPG Job iz Josipovca i Adamu Zvonareviću iz starih Mikanovaca koji je ujedno ispunio i kriterije za dobivanje prvog slavonskog svjetskog superbrenda „Slow-Food“. Zvonarević kaže kako dobivanje certifikata znači u marketinškom smislu više nego u prodajnom s obzirom kako već ima svoje stalne kupce i nema problema sa prodajom onoga što proizvede. Na svome domaćinstvu, gdje proizvede godišnje oko 500 kulena, on ima zaokruženu proizvodnju, od uzgoja crne svinje do proizvodnje kulena.
- Troškovi certifikacije, koji godišnje iznose oko 4.000 kuna, morao sam ugraditi u troškove proizvodnje kulena. Ipak, ne namjeravam zbog njih povećavati cijenu kulena nego ću taj trošak pokušati pokriti većom proizvodnjom, rekao je Zvonarević. I proizvođač kulena Čuha smatra kako niti njemu certifikat o zaštiti zemljopisnog podrijetla neće donijeti veću prodaju jer sve što proizvede, brzo i proda poznatim kupcima.
- Priča o kulenu ima definitivno svoju budućnost. Međutim, bez pomoći države i pronalaska povoljnih kreditnih sredstava s kojima bi mogli ići u proširenje proizvodnje nećemo moći dalje od ovoga, rekao je Čuha. Svečanosti je nazočila i predsjednica druge Eko slavonija i predstavnica Slow-Food Slavonica Katarina Kozina koja je rekla kako planira okupljati lokalne proizvođače mesa crne slavonske svinje i kulena iz istočne Hrvatske i pronalaziti im tržište u Europi i Hrvatskoj.
- Budući da je kulen trajni suhomesnati i izvorni hrvatski proizvod, organizacija "Slow Food" uvrstila ga je u projekt "Ark of Taste", koji se bavi čuvanjem gastronomskih okusa kojima prijeti nestanak. Za same proizvođače stjecanje brenda "Slow Food" je besplatno. I ugostiteljski objekti također će moći dobiti oznaku "Slow Fooda", rekla je Kozina.
Županijski pročelnik za poljoprivredu Andrija Matić podsjetio je kako je Ministarstvo poljoprivrede 2013. godine slavonski kulen zaštitilo oznakom zemljopisnog podrijetla na nacionalnoj razini te da je ostvaren i preduvjet za zaštitu na europskoj razini jer je okončana pravna regulativa i propisan postupak koji se privodi kraju.
– Žao mi je što nema više proizvođača kulena koji su se odlučili na zaštitu svoga proizvoda. Od 35 članova Udruge "Slavonski domaći kulen-kulin", koji imaju legalnu proizvodnju, na zaštitu zemljopisnog podrijetla kulena odlučilo se njih deset od kojih je međutim to uspjelo njima smo troje. Postupak je zahtjevan i nije lako ispuniti sve potrebne kriterije. Mnogi nisu zainteresirani i zbog činjenice da kulena nema dovoljno na domaćem tržištu tako da im nije primarno oznakom zemljopisnog podrijetla osvajati nova tržišta kada i ovako sve što proizvodu mogu prodati, rekao je Matić.
super...sada ga mogu prodavati za 300kn.....ja ga ionako ne jedem jer je izvan mojeg financijskog limba.....sve iznad 10eur po kili je suvise skupo za moj hrvatski djep.....neka izvoze:)