Dobili smo ambiciozan, socijalan, ali dobrim dijelom i nerealan plan javne potrošnje za 2017. godinu! Prvi proračun Plenkovićeve Vlade pokazuje da su se premijer i njegov ministar financija silno potrudili da zadovolje sve interesne grupacije i proračunske korisnike. Prvi put u povijesti države pred zastupnike dolazi ‘papir’ u kojemu je svih dvadeset Plenkovićevih ministara dobilo više novca nego što su imali ove godine, što je u konačnici završilo povećanjem deficita za 1,4 milijarde kuna. Višak poreznih prihoda nastao s oporavkom ekonomije vladajuća je koalicija podijelila tako što je veći dio sredstava ipak usmjerila u javnu potrošnu, a manji ostavila tvrtkama i građanima kroz porezno rasterećenje rada i kapitala.
Obično se od svake nove vlasti očekuje da popusti uzde pred kraj mandata, no Plenkoviću kucaju na vrata lokalni izbori pa je nepopularno dizanje radnog vijeka, uvođenje dohodovnog cenzusa, smanjenje zaposlenosti u širem javnom sektoru, imovinski porez i ozbiljniju privatizaciju ostavio za kasnije, a mandat počinje u božićnom duhu. Novi je proračun široke ruke prema braniteljima, jačaju izdvajanja za mlade i za djecu, više će novca otići za zapošljavanje, a kompromis se očekuje i o povećanju plaća u javnom sektoru. Dobivamo prvi postrecesijski proračun s otklonom od politike stroge štednje, što se jednim dijelom uklapa i u nove vjetrove koji pušu u Bruxellesu. Prati ga velika dilema koliko su Vladini planovi povećanja poreznih prihoda i BDP-a realni, jer počivaju na pretpostavci da neće doći do dodatnih potresa u EU te da će se zaustaviti masovno iseljavanje mladih ljudi. Hrabra je to pretpostavka imaju li se na umu dezintegracijski procesi, očekivano poskupljenje nafte koje ujedno donosi povratak inflacije i pad kupovne moći, smjena vlasti u SAD-u i mogući rast cijene duga...
Kao i ove godine u proračunu se opet precjenjuje sposobnost državne administracije, ali i privatnog sektora da znatnije privuku sredstava iz europskih fondova.
>> Vlada uputila prijedlog državnog proračuna za 2017. u Sabor