Za tisuću najbogatijih Hrvata dividende i udjeli u dobiti su glavni izvori dohotka, a kod deset tisuća građana s najvišim dohocima dividende i prihodi od kapitala čine više od polovine ukupnih prihoda. Pokazali su to podaci Porezne uprave o dohocima za 2017. i 2018. godinu na temelju kojih je grupa istraživača zaključila da su socijalne nejednakosti u Hrvatskoj otprilike 15 posto veće nego što se mislilo.
Ovih dana objavljen je rad grupe autora s Instituta za javne financije što ga potpisuju Slavko Bezeredi, Nora Mustać i Ivica Urban, koji su prvi put izmjerili socijalne nejednakosti kombiniranjem anketnih i administrativnih podataka o dohocima. Sve do tog rada vjerovalo se da Hrvatska pripada krugu zemalja s vrlo niskim udjelom dohotka od imovine i kapitala u ukupnom dohotku stanovništva od samo 1,5 posto, zajedno sa Slovačkom, Poljskom, Mađarskom i Estonijom. No, nakon što su pročešljani porezni podaci, dohodak od kapitala u Hrvatskoj skočio je na značajnih osam posto, čime smo po važnosti tog dohotka dospjeli na peto mjesto unutar 15 analiziranih zemalja nakon bogatih Nizozemske, Danske, Francuske i Švedske.
Dividende glavni izvor bogatstva u Hrvatskoj, poznato koliko mjesečno zarađuje najbolje plaćen sloj
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Broj nezaposlenih pao ispod 65 tisuća, na razine na kojima je bio davne 1975. godine
Hrvatska danas ima stotine tisuća stanovnika manje nego sredinom 1970-ih, a velik dio radno aktivnog stanovništva posljednjih je desetljeća emigrirao, posebno nakon ulaska u Europsku uniju 2013. godine
Stojković i Beljo napravili show pred Dalićevim očima. Poslali su mu jasnu poruku...
Dinamo je pokazao ne samo bolju kvalitetu, ne samo bolju taktičku ideju, već i daleko bolji pristup utakmici, i bilo je samo pitanje vremena kada će plavi to kazniti
Po prvi put snimljeno kako ukrajinski dron kamikaza lansira rakete na vojsku na tlu
Ruski Telegram kanali objavili su, a ukrajinski prenijeli, video snimku koja pokazuje ukrajinski dron FP-2 kako lansira nenavođene rakete na mobilnu jedinicu protuzračne obrane na okupiranom Krimu.
Globalna ulaganja u infrastrukturu veća od 150 bilijuna dolara do 2050.
Najviše se ulaže u sektor obrane, godišnja izdvajanja za vojarne bit će 2,3 puta veća nego 2024. potaknuta sve izraženijim geopolitičkim rizicima
Štit od dronova iznad Njemačke grade dva giganta
Zbog trenutačne geopolitičke situacije zaštita kritične infrastrukture postaje sve važnija, pa se razvijaju tehnologije za kibernetičku sigurnost
Rat je nekome bio bolji nego brat.