Nije se baš lako prisjetiti kada je u Hrvatskoj proveden međunarodni javni natječaj za neki arhitektonski ili urbanistički projekt, a pogotovo da je onda i okončan i izborom najboljeg rada. Kada se to i dogodi, kao u slučaju bloka s Badelom, od svega ne bude ništa ili barem za sada nema znakova da će se projekt ostvariti. Nagradu je na javnom natječaju 2012. dobio studio Pablo Pita Architects iz Porta. Do 2020. donosile su se razne odluke i pisale studije, revidiralo se i odabrano rješenje, rješavali imovinskopravni odnosi, ali od tada do danas taj je blok, barem što se javnosti tiče, pao u zaborav. Grad od njega nije odustao, pa se možemo nadati da će se i ostvariti projekt koji je gotovo jedinstven po tome da su ga izradili stranci. Da oni kod nas ne prolaze dobro, vidjelo se i po sudbini City Plaze, odnosno Hypo centra, što je inicijalno bio projekt proslavljenog američkog arhitekta Thoma Mayna, ali je on od njega odustao jer je investitor svojevoljno mijenjao nacrt kako bi smanjio troškove. Valja spomenuti i natječaj za Zračnu luku "Dr. Franjo Tuđman". Na nj su se javila velika imena svjetske arhitekture, Zaha Hadid i Norman Foster, ali dvojica stranih arhitekata, članova žirija, nisu uspjeli uvjeriti šestoro hrvatskih članova, od kojih troje nisu ni bili arhitekti, da su prijedlozi ovih istaknutih arhitekata bolji od onih domaćih. Ne mogu ulaziti u to tko je bio u pravu, ali mogu slutiti da sama kvaliteta projekata nije bila najvažniji činitelj pri izboru rada koji će biti izveden, a da je Zagreb propustio imati djelo nekog od slavnih svjetskih imena.
Dinamov stadion: Međunarodni je natječaj proveden, međunarodni je žiri donio jednoglasnu odluku i time bi stvar trebala biti riješena
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Šta nas briga za struku. Ljudima se ne sviđa i točka. Neka arhitekti zajedno sa zabraniteljom Tomaševičem plate stadion i neka ga izgrade