Desno krilo hrvatskih biskupa 
odlazi u mirovinu

Slijedi velika generacijska smjena hrvatskih biskupa. Mons. Marin Srakić, nadbiskup đakovačko-osječki, prošli je tjedan papi Benediktu XVI. poslao pismo u kojemu mu svoju službu stavlja na raspolaganje jer je navršio kanonsku dob od 75 godina i to je dužan učiniti prema Zakoniku kanonskog prava. Papa taj njegov zahtjev može odmah aktivirati ili ga ostaviti još neko vrijeme u službi.

Puno kandidata

Nakon mons. Srakića sljedećih godina identične zahtjeve papi uputit će krčki biskup mons. Valter Župan (74), gospićko-senjski mons. Mile Bogović (73), šibenski mons. Ante Ivas (73) te vojni ordinarij Juraj Jezerinac (73). Biskupski kor ostat će tako bez jakog “desnog krila”, u koje u političkom smislu svrstavaju spomenute biskupe. Također, očekuje se promjena i u vodstvu Hrvatske biskupske konferencije, i to već na sljedećem redovitom jesenskom plenarnom zasjedanju, zbog Srakićeva mogućeg odlaska u mirovinu, ali i činjenice da mu istječe mandat na čelu HBK. Crkveni kuloari nagađaju tko bi mogao biti Srakićev nasljednik, odnosno hoće li i dalje vrijediti načelo da na čelu HBK bude neki nad/biskup koji nije iz Zagreba, čime se formalno decentralizira crkvena vlast koja se koncentrira u rukama zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Josipa Bozanića. I dok neki crkveni krugovi tvrde da bi za predsjednika HBK mogli doći zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić ili splitsko-makarski mons. Marin Barišić (kako bi sada titula otišla na jug), dio ih misli kako bi se ona mogla vratiti na Kaptol, tj. na Ksaver, ponovno u Bozanićeve ruke jer sve ključne odluke i poteze ionako vuče Bozanić, što se potvrđivalo i u Srakićevu mandatu.

Nuncijeva riječ glavna

Glavnu riječ o tim promjenama mogao bi imati novi nuncij mons. Alessandro D’Errico, koji je jučer stupio na dužnost, došavši iz nuncijature u BiH. Opisuju ga kao izuzetno sposobnog i vještog crkvenog diplomata, vrlo komunikativnog i otvorenog te vrlo produhovljenog svećenika, koji svoje nadahnuće nalazi u otvorenosti Duhu Svetome.

– Danas postajem pomalo svjestan da ovu zemlju na neki način već osjećam kao dio svoga života. Možda zbog iskustva koje je u meni sazrijevalo posljednjih godina mog boravka u BiH te u Crnoj Gori. Možda zato što sam uvijek s određenim odmakom pratio hod vjere i povijesti ove regije. Zasigurno i zbog bratskih i prijateljskih veza koje sam već mogao uspostaviti s mnogima od vas, osobito radi blizine Sarajeva – rekao je u propovijedi na nastupnoj misi u zagrebačkoj katedrali. Nuncij će imati i glavnu riječ u odluci o Srakićevu nasljedniku u Đakovu. Crkveni krugovi tvrde da je za to mjesto najprikladniji sadašnji biskup požeški mons. Antun Škvorčević koji je prije Požege bio jedan od izglednih kandidata za nasljednika kardinala Franje Kuharića u Zagrebu.