Obitelji iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine koje sumnjaju da su njihovi članovi ili preci stradali tijekom ili nakon Drugoga svjetskog rata te završili u prikrivenim grobištima na području Slovenije mogu sudjelovati u postupku identifikacije posmrtnih ostataka. Slovenske institucije početkom studenoga ponovno su pozvale rodbinu žrtava da se uključi u postupak koji se temelji na usporedbi DNK profila. Poziv se odnosi i na srodnike koji žive izvan Slovenije, a za sudjelovanje nije potrebno znati točnu lokaciju groba niti posjedovati dokumentaciju o nestaloj osobi. Dovoljno je imati osnovne podatke o članu obitelji i okolnostima njegova nestanka ili smrti, piše portal Jabuka.tv, pozivajući se na informacije slovenskih institucija.
Identifikacija se provodi usporedbom genetskog materijala pronađenog u posmrtnim ostacima s DNK profilima bioloških srodnika. Uzorci se uzimaju jednostavnim brisom usne sluznice, uz prethodni razgovor i pristanak osobe koja sudjeluje u postupku. Nadležni preporučuju da uzorke za istu nestalu osobu dostavi više članova obitelji jer se time povećavaju izgledi za uspješnu identifikaciju. U postupku mogu sudjelovati djeca, unuci, braća, sestre i drugi krvni srodnici. Troškove uzimanja, čuvanja i analize uzoraka snosi Slovenija, pa je postupak za obitelji besplatan. Prema procjenama slovenske policije, trošak identifikacije iznosi između 1000 i 1200 eura po žrtvi. Za sada nije poznato koliko će postupak trajati ni kada se mogu očekivati prvi rezultati. Uspješnost identifikacije ovisit će o očuvanosti posmrtnih ostataka i dostupnosti odgovarajućih uzoraka.
Na području Slovenije evidentirano je više od 750 prikrivenih ratnih i poratnih grobišta, u kojima se, prema dosadašnjim procjenama, nalaze posmrtni ostaci nekoliko desetaka tisuća ljudi različitih nacionalnosti. Do sada su istražena ili djelomično odnosno potpuno ekshumirana 224 grobišta. Prema podacima povjesničara Mitje Ferenca, posmrtni ostaci iz dosadašnjih istraživanja pripadaju približno 9146 osoba. Među najpoznatijim lokacijama nalazi se Huda jama kod Laškog, gdje su pronađeni ostaci 1416 žrtava, većinom pripadnika oružanih snaga NDH, domobrana i civila.
Jedno od najvećih stratišta nalazi se i na Teznom kod Maribora. Istraživanjima je utvrđeno da je najmanje 930 metara protutenkovskog rova ispunjeno posmrtnim ostacima, a procjene govore o približno 15.000 žrtava. Slovenska policija potvrdila je da su se već javili potomci žrtava iz Hrvatske, Austrije, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Argentine. Prvi krug prikupljanja uzoraka organiziran je 17. i 19. studenoga na devet policijskih lokacija u Sloveniji, uključujući Ljubljanu, Maribor, Celje i Novo Mesto. Prema interesu obitelji moguće je organizirati i dodatna prikupljanja uzoraka na terenu. Obitelji iz Hrvatske mogu se za informacije obratiti slovenskoj policiji na broj +386 1 428 49 14 ili putem e-pošte svojci.zrtev@policija.si. Dostupna je i organizacija Nova Slovenska zaveza na adresi info@zaveza.si.
Predviđeno je i omogućavanje uzimanja uzoraka putem slovenskih diplomatsko-konzularnih predstavništava, no zasad nije objavljeno kada će ta mogućnost biti dostupna u Hrvatskoj. Postupak identifikacije omogućen je izmjenama slovenskog Zakona o prikrivenim ratnim grobištima i pokopu žrtava, koje su stupile na snagu 4. lipnja. Prema zakonskim odredbama, identificirani posmrtni ostaci mogu se predati obiteljima radi pokopa u obiteljskim grobnicama, dok je za neidentificirane i nepreuzete žrtve predviđen trajni pokop na ljubljanskom groblju Žale.
Hrvatska i Slovenija u srpnju 2025. dogovorile su i predaju posmrtnih ostataka žrtava za koje se nedvojbeno utvrdi da su hrvatske. U svibnju ove godine Hrvatska je tako preuzela posmrtne ostatke 500 žrtava ekshumiranih iz četiri masovne grobnice u Sloveniji, koje su 22. kolovoza pokopane u Donjem Macelju. Novi postupak DNK identifikacije mogao bi brojnim obiteljima, koje desetljećima tragaju za sudbinom svojih najbližih, omogućiti da napokon doznaju gdje se nalaze njihovi posmrtni ostaci.