Pad blokiranih je stvaran samo na papiru: Dugovi nisu nestali, samo su promijenili adresu

Broj blokiranih građana smanjio se u Hrvatskoj na jednak način na koji je rast plaća "pobijedio" rast inflacije – samo u friziranoj statistici. Jer ona stvarno djeluje bolje nego prije desetak godina kad smo u Večernjem listu pokrenuli akciju "Spasimo blokirane", svjesni da je to društveni problem broj jedan. Problem je, međutim, što ta statistika ne pokazuje koliko se ljudi iselilo prije nego što su im računi deblokirani, koliko ih je umrlo pa su njihovi dugovi nestali zajedno s njima, koliko je potraživanja prodano agencijama za naplatu te, ponajmanje, koliko je građana formalno izašlo iz blokade putem jednostavnog stečaja potrošača, a zapravo ostalo zarobljeno isknjiženim stavkama koje čekaju aktivaciju čim vjerovnik evidentira promjenu stanja na računu. Vjerovnici imaju svako pravo naplatiti svoja potraživanja. Ali na zakonit način i uz transparentan sustav naplate. Ovdje se takvim slučajevima ne bavimo. Bavimo se onim drugima. Kvaliteta ovršnog sustava mjeri se povjerenjem građana da će, ako dug postoji, prije prisilne naplate znati što duguju, kome duguju, za koje razdoblje i na temelju čega. Mjeri se mogućnošću da ospore nezakonitu ili zastarjelu tražbinu prije nego što im novac nestane s računa. Mjeri se razlikovanjem onoga tko godinama izbjegava plaćanje i onoga tko prvi put za dug sazna tek kada mu stigne obavijest o zapljeni.