Kao priča bez kraja. Koja nikada ne završava. Tako ponekad, zapravo sve češće, izgleda hrvatsko pravosuđe koje se "bori" s pojedinim predmetima - godinama pa i desetljećima. Jedan od takvih predmeta je afera Indeks, koja je počela sada već poprilično davne 2008. kada je ranom zorom po Zagrebu i okolici zbog sumnje u kupovinu ispita na Ekonomskom fakultetu bilo uhićeno oko 100 osoba. Među njima je najveći kapitalac bila Deša Mlikotin Tomić, u to vrijeme redovna profesorica trgovačkog prava na Ekonomskom fakultetu i tadašnja predsjednica ondašnje varijante Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa.
Danas, 17 godina kasnije, postupak protiv nje još nije pravomoćno okončan. Dapače, po treći put, nakon što su prethodne dvije nepravomoćne presude ukinute, na zagrebačkom Županijskom sudu izrečena joj je presuda. Nepravomoćna. Ovaj put nepravomoćno je uvjetno osuđena na godinu dana zatvora uz rok kušnje od tri godine. Osim nje, opet je nepravomoćno osuđen i Milan Ćevid i to na dvije godine zatvora, dok je Jadranko Grgona, koji je također u vrijeme uhićenja bio profesor na Ekonomskom fakultetu, nepravomoćno osuđen na godinu i pol dana zatvora. Osuđeni su jer su, prema optužnici ili uzimali mito ili posredovali u uzimanju mita, kako bi pojedini studenti prošli ispit, bez obzira na stvarno pokazano znanje.
No kako se afera Indeks razvija, moguće je da će Grgonu i Ćevida od zatvora spasiti zastara, koja za većinu kaznenih djela obuhvaćenih optužnicom nastupa u rujnu ove godine, a teško da će presuda do tada postati pravomoćna. Što se tiče Mlikotin Tomić, za mito za koje se ona tereti, zastara nastupa za koju godinu, pa će valjda to tromom hrvatskom pravosuđu biti dovoljno vremena za pravomoćno okončanje maratonskog procesa.
Afera Indeks počela je masovnim uhićenjima 2008., koja su na koncu rezultira podizanjem optužnice protiv 21 osobe koje je USKOK optužio za zlouporabu položaja, primanje i davanje mita te protuzakonito posredovanje. Prvu nepravomoćnu presudu zagrebački Županijski sud donio je u veljači 2010. i njome je petero optuženika bilo osuđeno na zatvorske kazne, 14 na uvjetne kazne, dok je dvoje optuženih bilo oslobođeno optužbi. Tom presudom Mlikotin Tomić je bila osuđen na 14 mjeseci zatvora i trogodišnju zabranu obavljanja profesorske dužnosti. Međutim u ožujku 2013. tu je presudu ukinuo Vrhovni sud zbog bitnih povreda kaznenog postupka, uključujući nezakonito prikupljene dokaze tajnim praćenjem i prisluškivanjem.
Slična situacija ponovila se i 2017. kada je na ponovljenom suđenju 11-ero optuženika osuđeno, dok ih je šestero oslobođeno optužbi. Među osuđenima je bila i Mlikotin Tomić koja je zbog zlouporabe položaja i primanja mita bila osuđena na godinu dana zatvora koji joj je zamijenjen radom za opće dobro. Milan Ćevid je bio osuđen na dvije godine zatvora te oduzimanje 2600 eura, dok je Jadranko Grgona bio osuđen na godinu i pol dana zatvora. Ostali kojima su tada bile izrečene osuđujuće kazne bili su osuđeni na uvjetne kazne od četiri mjeseca do godinu i dva mjeseca zatvora. No do 2022. kada je Vrhovni sud konačno odlučio o žalbama, dio te presude, i oslobađajući i osuđujući je otišao u - zastaru. Obrazloženje s Vrhovnog suda, na koji je spis dospio 2018. tada je bilo da je do "zastare došlo jer se postupak vodio dugo s obzirom na to da je riječ o opsežnom predmetu u kojem je već bila donesena presuda koja je ukinuta". Među točkama optužnice koje su tada otišle u zastaru, bile su i dvije koje su se odnosile na Mlikotin Tomić, dok je za treću određeno novo suđenje.
Međutim prije toga, ponovo se raspravljalo o (ne)zakonitosti tajnih mjera, jer su obrane tražile da se ti dokazi izdvoje iz spisa kao nezakoniti. Tvrdili su da nalozi suca istrage nisu valjano obrazloženi. Za pravo im je dao Vrhovni sud, no kasnije su zagrebački Županijski sud i Visoki kazneni sud (VKS), zauzeli drugačiji stav. I tajne snimke su u studenom lani proglašene zakonitom dokazom te su korištene tijekom ponovljenog suđenja, trećeg, kao što su korištene i tijekom prva dva. I sada je sve rezultiralo trećom, nepravomoćnom presudom. Tijekom ovog posljednjeg suđenja Mlikotin Tomić i njezini suoptuženici nijekali su krivnju. Ona se branila da je žrtva medijskog linča, a tvrdila je i da su posrednici koristili njezino ime kako bi kod studenata, kako je tvrdila, stvorili dojam, da ispit mogu proći bez stvarnog znanja. No sud njezinoj ni obranama drugih okrivljenika nije povjerovao.
- Omogućavanjem studentima da prođu na ispitima bez pokazanog znanja narušen je ugled institucije, u ovom slučaju Ekonomskog fakulteta - kazala je u obrazloženju presude sutkinja Mirjana Horvat. Osim tajnih snimki, koje su po stavu sudova od 2008. do danas, malo bile zakonit, malo nezakonit dokaz, ključne za novu presudu bile su ranije pravomoćne presude koje su izrečene studentima zbog kupovine ispita.