Danci uvode restrikcije za doseljene muslimane. Smatraju da žive na njihov račun i ništa ne rade

U Danskoj više neće moći, istina od 2050. godine, smjeti boraviti više od 30 posto stranaca iz nezapadnih zemalja u jednoj četvrti. Taj je zakon bio na usvajanju posljednjih godina. Pokrenuto je to dok je u Danskoj na vlasti bila desnica, a nastavljeno je i 2019. kada je premijerkom postala socijaldemokratkinja Mette Frederiksen. To znači da većina danskoga društva misli na isti način o imigrantima muslimanima, koji žive u “getima”, uglavnom u 25 različitih zona zemlje. U njima će se i kaznena djela biti strože kažnjavana.

Danci misle da muslimanski imigranti žive na njihov račun, odnosno da primaju državnu pomoć i onda ništa ne rade, već provode dane u četvrtima u koje su se zatvorili i žive svoj život. Ministar unutarnjih poslova Kaare Dybvad Bek, koji je naznačio limit od 30 posto, drži kako u zonama u kojima je previše stranaca iz nezapadnih zemalja raste opasnost od stvaranja paralelnih vjerskih i kulturnih zona. Frederiksen je kazala kako je njezina namjera obeshrabriti da na danski teritorij dolaze ne samo izbjeglice i stranci nego i oni stranci koji žele iskoristiti mogućnost njihova spajanje s članovima obitelji koji se već nalaze u toj skandinavskoj zemlji.

Neki u Europi smatraju kako su te mjere prema imigrantima previše stroge s obzirom na to da su na vlasti socijaldemokrati, ali mnogi i zaboravljaju kako u Danskoj stranci uživaju privilegije socijalne države zbog čega se upravu tu mnogi žele doseliti. Od 5,8 milijuna stanovnika njih 11 posto su, prema danskim statističkim podacima, stranci od kojih 58 posto dolazi iz nezapadnih zemalja, odnosno oko 270 tisuća muslimana. Danski parlament je sada usvojio i zakon kojim se brani stranim vladama financirati izgradnju džamija. Zabrana se posebno odnosi na muslimanske zemlje kao što su Katar, Saudijska Arabija i Turska koja je, prema pisanju dnevnog lista Berlingske, u Danskoj financirala najmanje 27 džamija.

Iz Turske i drugih muslimanskih zemalja dolaze i mnogi imami koji će ubuduće morati prevoditi propovijedi na engleski jezik kako bi se kontroliralo nagovaraju li na terorizam. Ministar imigracija Mattias Tesfaye ocijenio je zakon važnim korakom naprijed u borbi protiv pokušaja da islamski teroristi “zauzmu” danski teritorij. Zapravo sve propovijedi svih religija (ima ih više od 40 u Danskoj od anglikanske, pravoslavne do luteranske) će morati biti prevedene na engleski.

Vladu lijevog centra koja donosi zakone o strancima podupire Danska pučka stranka (DPS) koja predlaže uvođenje pravila kojima bi oni teže dobivali pravo na državnu pomoć i dansko državljanstvo.

Već je donesen zakon o lakšem izbacivanju stranaca iz zemlje. Danski zakoni o imigraciji već su bili među najstrožima na svijetu, a najprije ih je DPS, a sada i socijaldemokrati, postrožili nakon presuda Europskog suda o obiteljskom spajanju s članovima obitelji koji već žive u toj skandinavskoj državi. Primjerice, da se dobije dansko državljanstvo, sada je potrebno proći 32 pitanja umjesto 28, i to u roku od 60, a ne 45 minuta. Da se dobije prolaz, treba imati četiri, a ne više dva glasa. Kandidati moraju znati danski isto koliko i učenici koji polažu ispit devetog razreda obveznog školovanja i godinu dana ne dobivati više ekonomsku državnu pomoć namijenjenu onima koji nemaju prihode i imovinu.

Da bi dobili državnu pomoć, bračni parovi imigranata morat će raditi najmanje 450 sati, a ne 300 sati, u dvije prethodne godine, a što vrijedi i za žene čiji su muževi u stalnome radnom odnosu. Strani studenti koji žele završiti svoje školovanje u Danskoj morat će dokazati da studiraju, a u suprotnome morat će napustiti Dansku i škole. Čak će i škole i fakulteti koji prime takve lažne studente biti zatvoreni. Ako stranac želi postati danski državljanin na završetku cijele procedure, odnosno nakon što mu državni službenik pročita da je postao građanin te države, morat će službeniku stisnuti ruku. To je posljednji čin procedure. Zakonodavac je tu mjeru uveo i za muslimane koji iz religijskih razloga odbijaju fizički kontakt sa stranom osobom drugoga spola.

“Držim da je to čin nepoštovanja ako netko tko dođe u Dansku, gdje je normalno stisnuti ruku drugoj osobi kao pozdrav, to odbija učiniti”, kazao je glasnogovornik stranke DPS Martin Henriksen i dodao kako je zakon bio potreban zbog muslimanske imigracije već dugo prisutne u Danskoj. “Ako ne možeš učiniti nešto tako jednostavno i direktno, onda nema razloga da postaneš danski građanin”, kazao je Henriksen. Isto mišljenje dijeli bivša čelnica liberala Inger Stojberg. Drži kako je stisak ruke vidljiv znak da voliš Dansku. Danci su za takav zakon o strancima, pa ga je strankama bilo lakše usvojiti.

Muslimani u svojim četvrtima praktički žive izolirano, a gotovo nije moguće u njih ulaziti ako nisi te vjere. To su izolirani dijelovi zemlje – Danska je kao leopardova koža. Je li moguće sličan zakon donijeti, primjerice, u Francuskoj? Nije, jer bivši stanovnici francuskih kolonija, posebno iz Magreba, već imaju francusko državljanstvo, te već žive u izoliranim predgrađima gradova. I u Njemačkoj i drugdje nije lagano donijeti slične zakone. Pratit ćemo zakonski tijek u Danskoj. Neki u Europi će ga kritizirati kao nepravedan prema imigrantima, a drugi će ga, makar ne javno, hvaliti. Činjenica je da neke pojave treba staviti u zakon.

>> VIDEO Nizozemci su najveći neradnici! Pogledajte u kojim zemljama se radi najmanje