Status hrvatske manjine u Crnoj Gori najstabilniji je od svih hrvatskih zajednica u susjednim državama, rekao je predsjednik Zoran Milanović u četvrtak u Podgorici. Milanović se drugog dana svog službenog posjeta Crnoj Gori sastao s predstavnicima hrvatske manjine u toj zemlji, mahom iz Kotora, Tivta, Bara i Podgorice. Izrazio je zadovoljstvo što se ovaj put u crnogorskoj prijestolnici okupio najveći broj ljudi tijekom njegovih mandata premijera i predsjednika. "Od svih hrvatskih zajednica u susjednim državama koje su autohtone, matične i vezane uz zemlju maticu u Crnoj Gori situacija je trenutačno nekako najstabilnija, da ne kažem najnormalnija", rekao je Milanović okupljenim Hrvatima. "Nažalost, tako nije ni u BiH ni u Srbiji. U Crnoj Gori to funkcionira nešto bolje i u tome sigurno postoji zasluga i hrvatske zajednice, vas kao lojalnih i zrelih građana Crne Gore. Neka tako i ostane."
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative i hrvatski zastupnik u crnogorskoj skupštini Adrijan Vuksanović za Hinu je rekao da ga "raduje ta konstatacija predsjednika" te da je ona nadahnuće za daljnji rad. Vuksanović je rekao da je svaki dolazak nekog hrvatskog dužnosnika u Crnu Goru veoma značajan za hrvatsku zajednicu „jer joj u ovim turbulentnim okolnostima daje snagu i vitalitet”. Zahvalio je Zagrebu na "cjelokupnom tretmanu" koji ima prema Hrvatima u Crnoj Gori, "posebno senzibilnim na sve oblike turbulencija koje dolaze s razina državne politike".
Takve turbulencije mogle su se dan ranije čuti i u crnogorskoj skupštini tijekom "antihrvatske histerije" zastupnika Milana Kneževića, rekao je Vuksanović, kazavši da takva retorika podsjeća na devedesete. Hrvatski zastupnik time se referirao na Kneževićev govor na premijerskom satu u kojem je prijetio hrvatskom ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu te rekao da će Hrvate "koliko god da bježe od sebe stići zločini – Jasenovac, crkva u Glini i logori za djecu", prenijeli su crnogorski mediji.
Knežević, koji je u srpnju prošle godine proglašen personom non grata u Hrvatskoj, pozvao je da se isto učini i s hrvatskim šefom diplomacije u Crnoj Gori. Pritom je izjavio da će ga "prvi sačekati kada sljedeći put dođe u Crnu Goru i vratiti ga s Debelog brijega kad se bude izrugivao žrtvama".
Crnogorskom zastupniku sporna je nedavna izjava Grlića Radmana da Lora u Splitu nije bila logor, nego istražni zatvor u kojem su počinjeni zločini koje je Hrvatska procesuirala. Ta je izjava zasmetala i crnogorskom predsjedniku Jakovu Milatoviću koji ju je kritizirao dan ranije tijekom susreta s Milanovićem. Hrvatski predsjednik tada je rekao da je Lora bila „neka vrsta logora”, a da je na hrvatskom pravosuđu da procesuira tamošnje zločine, što ono „sporo, ali dosadno i uporno” ipak čini.
Lora je vojni zatvor u Splitu u kojem je Hrvatska vojska od 1992. do 1997. držala zarobljene neprijateljske vojnike, ali i neke civile.
Hrvatska je 2022. zbog ratnog zločina nad civilima i ratnim zarobljenicima u vojnom istražnom zatvoru Lori na osam i pol godina nepravomoćno osudila zapovjednika zatvora Tomislava Duića, a stražara Emilija Bungura na četiri godine i deset mjeseci. U slučaju poznatom kao Lora 2 zbog ratnog zločina protiv civila ranije su osuđeni čuvari Tonči Vrkić na 10 godina te Ante Gudić i Anđelko Botić na po osam godina zatvora. Milanović se nakon susreta s hrvatskom zajednicom sastao i s Hrvatsko-crnogorskim poslovnim klubom. Kasnije će u četvrtak s Milatovićem održati predavanje studentima na Fakultetu političkih znanosti. Dan ranije sastao se s crnogorskim kolegom, s kojim je poslao poruku o važnosti dobrosusjedskih odnosa dviju zemalja, kao i s premijerom Milojkom Spajićem.
Pa Lora i nije bila logor nego istražni zatvor. Srpska posla.