Europski čelnici ostali su zatečeni iznenadnim padom američke potpore Ukrajini. Mnogi ne razumiju zašto je predsjednik Donald Trump tako oštro napao ukrajinskog čelnika Volodimira Zelenskog, ponavljajući narative koji se obično čuju iz Kremlja.
Nisu bili dio američko-ruskih pregovora i ne znaju kada će SAD predložiti mirovni sporazum ili potpuno odustati od pomoći Kijevu. "Način na koji je ovo dostavljeno – udarac za udarcem unutar nekoliko dana – bio je pravi šok", rekla je Armida van Rij iz londonskog Chatham Housea – piše u analizi CNN-a.
Iako su u Parizu održani hitni sastanci, ključne europske prijestolnice i dalje nemaju usklađene ciljeve. Razmatraju se mirovne snage, povećanje obrambene potrošnje i nova vojna pomoć, ali bez koordinacije. Istodobno, SAD i Rusija iznenada djeluju blisko, dok se ukrajinski interesi ignoriraju.
Čizme na terenu
Europa je očekivala manji interes Trumpove administracije za Ukrajinu, ali ne i ovako nagli i gorak prekid suradnje. Trumpova retorika izazvala je jedinstvenu osudu europskih čelnika. No, znakovi takve promjene bili su vidljivi mjesecima, dok su Trump i njegovi saveznici spekulirali o ratu, pokazujući ravnodušnost prema ukrajinskom suverenitetu.
Britanski premijer Keir Starmer pokušao je okupiti europske lidere iza zajedničkog cilja, najavljujući da bi Britanija bila spremna poslati vojsku kako bi osigurala mir u Ukrajini. Zapadni dužnosnici tvrde da bi takva snaga brojala manje od 30.000 vojnika i bila usmjerena na osiguravanje infrastrukture i stabilizaciju države. Francuska je prošle godine predložila sličan plan, ali je tada bio odbijen.
Starmer i Macron sljedeći tjedan u Washingtonu trebaju predstaviti taj prijedlog Trumpu – piše u analizi CNN-a. Međutim, ostaje pitanje što bi se dogodilo ako NATO-ove trupe na ukrajinskom tlu budu napadnute.
Bolan raskol
Slanje vojske nije univerzalno popularna ideja. Poljska, koja ima najveću vojsku NATO-a u Europi, oprezna je, strahujući da bi time ugrozila vlastite granice. Ako se formira uži europski vojni savez, poljski premijer Donald Tusk vjerojatno će tražiti sudjelovanje, a pritom će iznijeti neugodnu istinu o manjku obrambenih ulaganja drugih zemalja.
Njemačka će se naći pod posebnim pritiskom, dok njen budući kancelar Friedrich Merz zagovara povećanje vojnog budžeta, ali izbjegava konkretne brojke. Njemačka je godinama gradila ekonomske veze s Moskvom unatoč poljskim upozorenjima, a sada se suočava s posljedicama.
Osim toga, postoji mogućnost da Zelenski odbije američko-ruski mirovni sporazum ili da Putin ne pristane na mirovne snage. U tom slučaju, Europa bi morala nadoknaditi vojnu pomoć koju SAD povlači. Europa je ovog tjedna shvatila da bi to moglo biti nužno – stoji u analizi.
Ameri su bili europska sigurnost od WW2, a i prije. Ratovali su u WW1 u Europi. Prvi svjetski rat, Drugi sgvjetski rat, Hladni rat. Oni ce i dalje ostati u Europi. Ali, europske zemlje trebaju odrasti, i brinuti se vise i trositi vise za svoju obranu. Ameri imaju veliku brigu, a to je Kina.