Europska unija sve ozbiljnije razmatra snažan trgovinski odgovor na prijetnje iz Washingtona, nakon što je američki predsjednik Donald Trump ponovno zaoštrio retoriku prema europskim saveznicima, posebno u kontekstu Grenlanda. Prema navodima portala Politico, ključne države članice sada otvoreno govore o aktiviranju najjačeg instrumenta kojim EU raspolaže u trgovinskim sporovima.
Njemačka se pridružila Francuskoj u zahtjevu da Europska komisija započne pripreme za moguću primjenu Instrumenta protiv prisile (Anti-Coercion Instrument), alata koji nikada nije korišten. Time se signalizira značajan zaokret u europskoj politici prema SAD-u, budući da je Berlin dosad bio znatno oprezniji kada je riječ o konfrontaciji s Washingtonom. Povod za promjenu stava su Trumpove najave uvođenja carina od 10 posto državama članicama NATO-a koje su se usprotivile njegovim ambicijama prema Grenlandu, među kojima su Njemačka, Francuska, Danska i Nizozemska. Dodatno, američki predsjednik zaprijetio je i drastičnim, 200-postotnim carinama na francusko vino i šampanjac.
Unutar EU-a razmatra se i privremena mjera, paket uzvratnih carina na američki izvoz vrijedan 93 milijarde eura, koji bi se mogao aktivirati brže, dok se paralelno provodi složeniji postupak pokretanja ACI-ja. Taj instrument omogućuje širok spektar mjera, od carina i ograničenja izvoza strateške robe do isključivanja američkih tvrtki iz javnih natječaja.
U Bruxellesu se paralelno razmatraju dvije razine mogućeg odgovora na američke carinske prijetnje. Prva uključuje brže i već pripremljene uzvratne carine na dio američkog izvoza, dok se druga odnosi na mogućnost aktiviranja tzv. „trgovinske bazuke”, odnosno instrumenta protiv prisile, koji bi Europskoj uniji omogućio znatno širi spektar protumjera u slučaju daljnje eskalacije. Trgovinska „bazuka“, koju se opet spominje, nije osmišljena da bi bila primijenjena. Svrha ovog instrumenta nije sankcioniranje jer bi goleme posljedice trpjela i Europska unija. Svrha je odvraćanje - da se drugu stranu prisili na uzmak prije nego što oštre mjere uopće stupe na snagu. Da bi se u tome uspjelo, druga strana mora vjerovati da Europska unija misli ozbiljno
Instrument protiv prisile moćno je oružje, koje mnogi nazivaju “trgovinska bazuka”, za zaštitu Europske unije i njezinih članica od ekonomskog pritiska i ucjena trećih država. ACI je pravni alat za zaštitu EU-a i njezinih članica od trećih zemalja koje pokušavaju putem gospodarskih mjera ili prijetnjom takvim mjerama vršiti pritisak na njih s ciljem da ih prisile da donesu ili promijene određene političke odluke. Uredba o Instrumentu protiv prisile stupila je na snagu u prosincu 2023. godine. Jedan od primjera koji se često navodi kao razlog za donošenje te uredbe su trgovinska ograničenja koje je Kina uvela Litvi kada je ta zemlja 2021. dopustila otvaranje Tajvanskog predstavničkog ureda u Vilniusu, što je bio presedan u Europi jer većina zemalja koristi naziv glavnog grada Taipei, umjesto Tajvan, koji Peking smatra svojom odmetnutom pokrajinom.
Iako postoji svijest o mogućim ekonomskim troškovima, u Berlinu i Parizu prevladava stav da je snažno odvraćanje nužno kako bi se spriječila daljnja eskalacija. Njemački kancelar Friedrich Merz poručio je da EU ne želi koristiti raspoložive instrumente, ali da mora biti spremna ako bude prisiljena na to.
Za formalno aktiviranje instrumenta protiv prisile potrebna je potpora najmanje 15 država članica Vijeća EU-a. Posebna se pažnja usmjerava na Italiju i Poljsku, koje zasad zagovaraju smirivanje tenzija, no suočene su s rastućim pritiskom da se usklade s njemačko-francuskom linijom. Zanimljivo je da se promjena njemačkog stava oslanja i na podršku industrije. Predstavnici njemačkog strojarskog sektora upozoravaju da su već snažno pogođeni američkim carinama, ali unatoč tome smatraju da Bruxelles mora ozbiljno razmotriti korištenje mehanizama zaštite europskih interesa.