Cenzusi za dječji doplatak i socijalnu pomoć nisu se mijenjali više od 10 godina

U pet godina 85.000 umirovljenika izgubilo je pravo na besplatno zdravstveno osiguranje jer su njihove mirovine prešle dohodovni cenzus za stjecanje tog prava koji se nije mijenjao punih 15 godina. Umirovljeničke udruge pojačale su pritisak na Vladu da se i ti cenzusi redovito usklađuju s troškovima života kako bi zaustavili siromašenje umirovljenika. Sindikat umirovljenika tvrdi da je nakon usklađenja mirovina ove godine pravo na besplatno dopunsko osiguranje izgubilo 10.000 umirovljenika.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, krajem prošle godine besplatno dopunsko osiguranje koristio je svaki deseti umirovljenik, njih 121.216! Potkaj 2013. godine dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna koristilo je 216.246 umirovljenika i u pet godina njihov je broj pao za 85.000!

– Već 15 godina, od 2004., nije promijenjen prihodovni cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, koji i danas iznosi 1939 kuna za samca, a 1516 za člana zajedničkog domaćinstva. To je 22% ispod linije siromaštva, što dovoljno kazuje o socijalnoj osjetljivosti za najsiromašnije – istaknula je Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

‘Dječji doplatak svima’

Dopunsko osiguranje nije jedini primjer postizanja ušteda višegodišnjim cementiranjem dohodovnih cenzusa. Jedanaest godina nije se mijenjao dohodovni cenzus za dječji doplatak, a sam iznos dječjeg doplatka 17 godina. Slično je i s pravom na socijalnu pomoć. Prije 17 godina dječji doplatak primalo je 513.000 djece, a sada ipak bogatija država isplaćuje doplatke za gotovo upola manje djece – 304.000! Ovisno o cenzusu, doplatak po djetetu godinama iznosi 200, 250 ili 300 kuna, a tek od prošle godine to se primanje u obiteljima s troje i više djece podebljava za 500 kuna za treće i svako sljedeće dijete. Koliko je država oprezna s proširenjem prava, vidi se iz poteza Plenkovićeve vlade koja je potkraj 2017. godine lagano korigirala dohodovni cenzus za treću grupu primatelja s 50 na 70 posto proračunske osnovice, odnosno proširila pravo na 200 kuna po djetetu na obitelji čija su primanja bila od 1663 do 2328 kuna po članu.

Vlada je očekivala da će se time broj primatelja dječjeg doplatka povećati za 150.000 djece, no ispostavilo se da je doplatak u kolovozu primilo samo 15.000 djece više nego 2017. godine! Djece jest manje, neki su se potencijalni primatelji doplatka možda i iselili, no većina je otpala zbog cementiranja cenzusa. Očekuje se da će do kraja godine Vlada predložiti novu korekciju, no stručnjak za socijalnu politiku sa Studija za socijalni rad Pravnog fakulteta Zdenko Babić ističe da bi dječji doplatak trebao biti univerzalno pravo svakog djeteta.

– Djeca su postala rijetki resursi u društvu i doplatak treba isplatiti svima – veli Babić koji dodaje da se mogu zadržati različite visine doplatka, ovisno o imovinskom statusu roditelja. Ivica Urban i Martina Pezer za Institut za javne financije proveli su istraživanje koje je pokazalo da se broj djece koja primaju doplatak za djecu u razdoblju od 2002. godine smanjio za više od 40 posto, dok je ukupan broj djece u zemlji pao za – 18 posto.

– Naš sustav socijalne skrbi stagnira na minimalnim razinama i ne unapređujemo ga. Nikad se ne zna kad netko može doći u tešku situaciju da mu treba pomoć društva – ističe Babić.

Nisu to neradnici

Uz dohodovni, imovinski se cenzus primjenjuje jedino na primatelje socijalne pomoći, no i njihova su primanja godinama zamrznuta. Samac može računati na 800 kuna socijalne pomoći, odrasli član siromašnog kućanstva na 480 kuna, dijete na 320 kuna, što je znatno ispod linije siromaštva koja se postavlja na 60 posto srednjeg dohotka u državi. Prije 15 godina socijalnu je pomoć primalo 120.000 hrvatskih građana, do početka 2008. i izbijanja krize njihov se broj smanjio na 92.000, da bi se opet povećavao do 114.000 2013. Posljednjih šest godina broj primatelja socijalne pomoći pada i sad se kreće oko 72.000.

– Nisu korisnici socijalne pomoći neradnici i lijenčine, kako se često može čuti, i mnogi se u razdoblju gospodarskog oporavka zapošljavaju – kaže Babić koji podsjeća na to da Europska komisija preporučuje svim članicama da socijalnu pomoć izjednači s linijom siromaštva, koja je u Hrvatskoj 2485 kuna.