Kolumna

Čemu žurba oko franka, do 2016. tečaj može još pasti

Foto: Boris Ščitar/PIXSELL
Čemu žurba oko franka, do 2016. tečaj može još pasti
11.03.2015.
u 12:00
Treba zabraniti svim vladama da u izbornoj godini ulaze u nove dugove
Pogledaj originalni članak

Vlada je, izgleda, pred potpisom odluke po kojoj će porezni obveznici platiti glavninu tereta konverzije kredita iz švicarskih franaka u eurske kredite, neovisno o socijalnom statusu dužnika.

Procjenjuje se da će taj trošak državu stajati oko tri milijarde kuna idućih deset godina, odnosno 300 milijuna kuna godišnje. Usporedbe radi, država za stipendije studenata na godinu izdvaja šest puta manje. Krediti u francima ponajprije su loša poslovna odluka banaka pa tek onda i rizik ljudi koji su ih uzimali te bi to trebalo biti glavno polazište u pregovorima.

Država je zbog velikog broja građana koji su uzeli dugoročne stambene kredite morala reagirati, ali izgleda da je pritisak da se pošto-poto postigne brzi dogovor vezan uz izbore. Tečaj franka zamrznut je do kraja siječnja 2016. i nema razloga da država preuzima nove obveze, a lako se može dogoditi da do tada franak padne ispod zamrznute razine. Osim ako nije prevagnula politička nad ekonomskom logikom jer više od 50 tisuća ljudi koji imaju kredit u francima nisu mala brojka, u predsjedničkim je izborima razlika u korist pobjednice bila ni 30.000 glasova.

Milanovićeva je vlada ovih dana predstavila hvalevrijedan registar socijalnih pomoći i najavljuje kako će zabraniti da neka obitelj, kada se zbroje dječji doplaci s drugim naknadama, dobije više od nekih 3000 kuna. Kako to da odjednom sirotinja ne može preskočiti limit za sto kuna, a u isto vrijeme može se otpisati četiri-pet milijardi kuna duga? U izbornim bi godinama trebalo zabraniti svim vladama da na teret države preuzimaju nove financijske obveze koje nadilaze njihov mandat. Da je takav zakon postojao prije, Sanader, recimo, ne bi potkupljivao umirovljenike povratom duga koji se protegnuo na deset godina. Tako je i ekipa Tuđmanovih ministara uoči 2000. digla plaće u javnom sektoru pa su se iduće dvije vlade natezale s poništenjem i naknadnim plaćanjem obveza. Krediti u bankama problem su banaka i dužnika, država je tu da uskoči u pomoć onima koji ih ne mogu vraćati i u tom pogledu daleko socijalnijim i kvalitetnijim čini se prijedlog da se razradi model najma stana pa da se pomogne ljudima koji su ostali bez posla, imaju djecu i nemaju gdje živjeti.

>> Lalovac Varoufakisu predložio hrvatski model fiskalizacije

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

SP
splitskodite1976
14:41 11.03.2015.

To su HDZ i Rohatinski dozvolili...

BU
bubimima
13:20 11.03.2015.

A tko garantira da će dužnici u švicarcima glasati za ovu vlast ako im pogoduje? S obzirom na osvjedočeno licemjerje našeg stanovništva, garancija je vrlo upitna. Ali je nešto drugo u igri. Do sada smo saznali da kredite u švicarcima imaju Lalovac, Bandić.... i tko zna tko još. Novinari bi se mogli time pozabaviti.

DJ
djurex
17:19 11.03.2015.

sud je donio presudu da je valutna klauzula nezakonita a vlada se nudi da sto prije isplati pljacku banaka