Gradovi diljem srednje i istočne Europe (SIE) ulaze u novu fazu transformacije mobilnosti. Strateško planiranje mobilnosti sve je raširenije, no izazov je pretvoriti planove u financirane, usklađene i mjerljive aktivnosti, zaključak je istraživanja Smart Cities Mobility Sprint 2026 za SIE PwC-a. U istraživanju predstavljenom na konferenciji New Mobility Congress 2026 u Katowicama čulo se kako od 18 analiziranih gradova (Beograda, Bratislave, Bukurešta, Budimpešte, Gdanjska, Katowica, Košica, Ljubljane, Łódźa, Lavova, Ostrave, Praga, Rige, Rzeszówa, Tallinna, Varšave, Wrocława i Zagreba), njih 15 (83%) ima službeni Plan održive urbane mobilnosti (SUMP) ili plan razvoja pametne mobilnosti. Njih 14 od 18 (78%) smatra SUMP-ove i inicijative pametne mobilnosti visokim ili vrlo visokim prioritetom u okviru svoje razvojne agende. Međutim, samo tri grada (17%) navode da imaju namjenski proračun za te aktivnosti.
Čak 83% gradova ima plan pametne mobilnosti, a samo 17% njih i osigurana sredstva
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić