Bugarska, primljena u Europsku uniju 2007. zajedno s Rumunjskom kako bi se te dvije zemlje izvuklo od ruskog štita i okrenulo prema Zapadu, ovih se dana opet okreće Rusiji, ako je suditi po rezultatima predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Rumen Radev (53), general i bivši zapovjednik bugarskih zračnih snaga. Radev je naklonjen Rusiji i htio bi joj ukinuti sankcije. Novak u politici, Radev je bivši NATO-ov pilot, studirao je u Americi, privukao birače kojima je dosta korumpiranih političara i osvojio velik broj glasova, 59,4 posto, a njegova protivnica Cecka Čačeva samo 36,2 posto.
Već se pozvao na Trumpa
Izabrani predsjednik već se pozvao na Donalda Trumpa koji je u kampanji rekao da će otvoriti dijalog s Rusijom.
– To budi nadu u mirno rješenje sukoba u Siriji i Ukrajini – kaže Radev, koji će dužnost preuzeti 22. siječnja, dva dana nakon Trumpa. Novi bugarski predsjednik u kampanji je najavljivao da će Bugarska poštivati obaveze prema EU, no analitičari misle da bi ipak moglo biti problema u odnosima najsiromašnije članice EU i Bruxellesa, naročito ako se ima u vidu da Radev priznaje rusku aneksiju Krima, za razliku od EU. Premoćna pobjeda Radeva dovela je i do pada vlade, premijer Bojko Borisov najavio je da će za dan-dva dati ostavku, priznajući da je jasno da njegova vlada više nema podršku.
S čela bugarske vlade tako odlazi živopisni premijer, bivši tjelohranitelj bugarskog kralja Simeona, svestrani sportaš, no bugarske i američke novine iznosile su ozbiljne optužbe o njegovim vezama s mafijom, a objavljene su i snimke premijerova razgovora sa šefom carinskog nadzora u kom ga nagovara da zaustavi neku istragu. Prije tri godine Bugari su ga srušili s vlasti u masovnim demonstracijama zbog poskupljenja struje, no vratio se nakon 20 mjeseci i vodi Bugarsku od listopada 2014. Slično kao i u nekim drugim zemljama na istoku Europe, s jedne strane tako imamo proruski orijentirane kandidate, koji bi se okretali prema Rusiji, s druge proeuropski orijentirane vođe iza kojih se vuku koruptivni repovi, dok je sve više Bugara u redu pred stranim ambasadama. Procjenjuje se da je u posljednje 23 godine u inozemstvo otišlo 3 milijuna Bugara i stanovništvo u zemlji se smanjuje. Nakon ulaska u Uniju prije devet godina Bugarska je malo smanjila jaz i sad njezin BDP dostiže 46 posto europskog prosjeka, a na početku samo 38 posto. No i dalje je na europskom dnu sa 7 tisuća eura BDP-a po stanovniku i 215 eura prosječne plaće. Masovna emigracija ljudi između 25 i 50 godina dramatično je naštetila bugarskoj ekonomiji i političkom sustavu, pisao je za Guardian bugarski politolog Ivan Krastev. Kao i u Hrvatskoj, poslodavci se žale na manjak radne snage, nema dovoljno medicinskih sestara, a čak se i na studij ide u inozemstvo, pa su sad najbolji bugarski đaci po broju drugi na njemačkim sveučilištima, nakon Kineza. Čak i među Bugarima rodila se nostalgija za sovjetskim vremenima, jer Europa ne pomaže u suzbijanju bezvlađa, korupcije, nesigurnosti i siromaštva.
“Izašli smo iz ropstva, ali je ropstvo ostalo u nama”, piše bugarska književnica Theodora Dimova, komentirajući izlazak Bugarske ispod ruskog i komunističkog štita i spor preobražaj zemlje. Njezin otac Dimitar Dimov bio je prisiljen 50-ih preraditi svoj roman “Duhan”. Dimova ističe kako je otvaranje Bugarske prema Europi donijelo slobodu govora, slobodu putovanja, Bugarska se povezuje s Europom nakon desetljeća izolacije, ali mladi Bugari to koriste za – odlazak.
Novi vjetrovi na istoku
I u Moldaviji izabran je proruski orijentiran predsjednik, Igor Dodon, koji će odmah u prvi službeni posjet u Moskvu. Čini se tako da neki novi vjetrovi pušu na istoku Europe, nakon što su u lipnju Englezi odlučili napustiti Europsku uniju, a mnoštvo razočaranih građana EU nije dočekalo da se zemlje urede, korupcija suzbije i standard naraste, sve što su očekivali od članstva u bogatoj Uniji, pa opet žele surađivati s Rusijom. Kao i u Hrvatskoj, mladi sve više odustaju i odlaze, pa su izgledi da će se te zemlje srediti sve dalji.
nadam se da ce bugarska izic iz EU