Britanski izaslanik: 'Odbacite destruktivni nacionalizam, Rusija želi oružani sukob na Balkanu'

Lord Stuart Peach, posebni izaslanik britanskog premijera za zapadni Balkan, boravio je prošloga tjedna u Zagrebu i Beogradu. Lord Peach je umirovljeni maršal britanskog ratnog zrakoplovstva, bio je predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a i zapovjednik Glavnog stožera britanskih oružanih snaga. 

Nedavna eskalacija napetosti u odnosima Kosova i Srbije, pa i izjave Milorada Dodika o tome da je vrijeme da svi Srbi žive u istoj državi, mnoge promatrače ostavljaju u dojmu da, dok traje brutalni ruski rat u Ukrajini, nije nemoguće da ponovo vidimo izbijanje oružanog sukoba i na Balkanu. Dijelite li vi taj dojam i kako to izbjeći?

– Živo se sjećam ratova u bivšoj Jugoslaviji, godina borbi i ubijanja koje su ostavile ožiljke na generacijama ljudi na svakoj od zaraćenih strana. Što je još gore, ljudi koji su puno mlađi od mene, ljudi u ovoj regiji, još uvijek žive s groznim nasljeđem tih ratova: mržnjom, uništenim gospodarstvima i neizvjesnom budućnošću. Nitko ne želi ponovo iskusiti te mračne dane. Zbog tih mladih ljudi moramo učiniti sve što je u našoj moći da spriječimo bilo kakvu mogućnost ponavljanja oružanog sukoba u regiji. Kad kažem "mi", prije svega je to zadatak lokalnih političara, koji moraju odbaciti destruktivni nacionalizam, izdići se iznad jednostranih interesa i usredotočiti svoju politiku na ostvarivanje rezultata za građane svojih država. To znači raditi na pomirenju i oživljavanju gospodarstva, kako ljudi više ne bi osjećali potrebu da napuštaju svoje zemlje, što izaziva opasan odljev mozgova. Vlade trebaju osigurati svojim građanima obrazovanje i znanje kako bi stekli vještine koje su potrebne za napredak u svijetu koji se brzo mijenja. Ali kad kažem "mi", mislim također na Ujedinjeno Kraljevstvo i naše saveznike, koji dijele nepokolebljivu predanost sigurnosti i napretku ove regije. Puno sam putovao po regiji, ove godine sam već posjetio Kosovo, a prošloga tjedna i Hrvatsku i Srbiju. Moj je cilj slušati sugovornike i ohrabriti ih na konstruktivna rješenja, ali također i pokazati da UK ostaje angažiran u podršci stabilnosti regije. Znamo da Rusija pokušava proširiti svoj maligni utjecaj na zapadni Balkan, ali zapad je ujedinjen u suprotstavljanju kako ruskoj agresiji na Ukrajinu, tako i njezinim pokušajima destabilizacije drugih regija. Nastavljamo raditi na zaštiti sigurnosti regije. No, iako ne smijemo podcjenjivati rizik oružanog sukoba, regija i međunarodna zajednica su u bitno drukčijoj, puno boljoj poziciji nego prije 30 godina. Puno smo bolje prilagođeni rizicima i imamo daleko veći raspon diplomatskih i političkih alata. Tako da, iako su posljednji događaji koje spominjete svakako zabrinjavajući, trebamo se usredotočiti na mobiliziranje resursa koje imamo kako bismo nastavili postizati napredak.

Kakvu ulogu vjerujete da može igrati Hrvatska u zapadnim naporima očuvanja mira i stabilnosti na zapadnom Balkanu?

– Hrvatska je zapadnom Balkanu najbliži susjed iz EU i NATO-a, a sudjeluje i u Berlinskom procesu. Dijele dugačku granicu i još dužu povijest. Povijest sukoba, ali također i desetljeća prijateljstva, suradnje, poslovnih i kulturnih veza, što Hrvatskoj daje neprocjenjivo razumijevanje regije i posebne alate kojima može utjecati na pozitivnu promjenu, na suprotstavljanje etničkoj politici koja stvara podjele i opasnom vanjskom utjecaju. Kao zemlja koja je uspješno provela reforme kako bi se pridružila Europskoj uniji prije deset godina, a sada i Schengenu i eurozoni, u jedinstvenom je položaju da podijeli svoje iskustvo euroatlantskih integracija sa svojim zapadnobalkanskim susjedima, da im pomogne na istom putu. Hrvatska dobro zna cijenu sukoba, kao i nagrade koju donosi članstvo u zapadnom savezu, posebno sigurnosti koja dolazi s članstvom u NATO-u. Poštujući međunarodne obveze, Hrvatska mora nastaviti raditi unutar EU i NATO kako bi ojačala njihovu političku, ekonomsku i vojnu potporu u regiji. Vidio sam da su premijer Plenković i predsjednik Srbije Vučić ovih dana poduzeli važne korake prema poboljšanju odnosa dviju država. Zajedno s ostatkom međunarodne zajednice, iskreno se nadam da će lideri dviju zemalja pokazati da su istinski državnici i graditi na prvim pozitivnim koracima, za mir i stabilnost čitave regije.

Koliko dugo Srbija može nastaviti s politikom nesvrstavanja uz sankcije zapada protiv Rusije?

– Na građanima i vlastima Srbije je, naravno, da odlučuju o tome na temelju vlastite procjene svojih najboljih interesa. Javno iskazana predanost Srbije teritorijalnom integritetu Ukrajine, obećanje humanitarne podrške i osuda Putinova ilegalnog rata u nizu glasanja u Općoj skupštini UN-a je pozitivna, ali Srbija se tek treba pridružiti partnerima u međunarodnoj zajednici u uvođenju mjera protiv Rusije, koje su dizajnirane da pomognu okončati rat. Trenutačna pozicija Srbije udaljena je od velike većine njezinih europskih partnera. Kao što smo i mi i mnoge druge zemlje jasno dali do znanja u našim susretima s kolegama iz Srbije, ovo je pitanje ispravnog i pogrešnog. Ruska invazija na Ukrajinu vratila je rat i krvoproliće na naš kontinent i važno je da su europske zemlje ujedinjene u suprotstavljanju agresiji Rusije.

Koliko mislite da je još i danas snažan utjecaj Moskve na Srbiju, a onda posredno i na Republiku Srpsku u BiH, Crnu Goru, sjever Kosova?

– Razumijemo dugogodišnje povijesne veze između naroda Srbije i Rusije, kao što doista postoje i dugogodišnje povijesne veze UK i svih zemalja regije. To se, međutim, razlikuje od nastojanja Rusije da destabilizira zemlje diljem zapadnog Balkana, čemu smo se uvijek suprotstavljali. Imamo dugogodišnji interes za sigurnost regije i nastavit ćemo raditi, zajedno sa saveznicima i partnerima u regiji, kako bismo to zaštitili. Politički i diplomatski, UK ostaje na čelu napora usmjerenih protiv destabilizirajućih aktivnosti, uključujući one koje podržava Rusija.

Treba li kosovski premijer Albin Kurti ipak pokazati veću sklonost kompromisu i formirati zajednicu srpskih općina kako je definirano sporazumom iz Bruxellesa? Kako ocjenjujete njegovu politiku u odnosu na politiku njegovih prethodnika?

– Postizanje trajnog sporazuma koji poboljšava život građana Kosova i Srbije zahtijevat će hrabrost i kompromis političkih lidera s obiju strana. I Kosovo i Srbija trebaju implementirati obveze preuzete u dijalogu. Formiranje zajednice općina sa srpskom većinom jedan je od bitnih elemenata koje treba adresirati, ali to ne treba kočiti provedbu drugih dogovora u dijalogu koji se vodi uz posredovanje EU niti napredak prema konačnoj normalizaciji. Na Kosovu i Srbiji je da definiraju kako će zajednica općina izgledati. I Srbija i Kosovo imaju odgovornost prema svojim građanima da nastave razgovarati i raditi na praktičnim koracima prema normalizaciji odnosa. Premijer Kurti i njegova vlada aktivno su angažirani na dijalogu i siguran sam da će tako i nastaviti.

Kako komentirate događanja u Crnoj Gori, gdje je politička situacija vrlo nestabilna praktički još od pokušaja državnog udara 2016., za koji su bili optuženi i neki ruski državljani?

– Dugotrajni politički zastoj ostavlja Crnu Goru s tehničkom vladom u geopolitički i ekonomski izazovnim vremenima. Crnogorski političari i stranke trebaju se uključiti u dijalog kako bi osigurali funkcionalni Ustavni sud i zacrtali prave uvjete za buduće parlamentarne i predsjedničke izbore. Kao NATO saveznici, posebno je važno da održavamo jasne zajedničke vrijednosti koje jačaju naše usklađene stavove u obrambenoj, sigurnosnoj i vanjskoj politici. 

• Čovjek ste bogate vojne karijere, obnašali ste najviše dužnosti u oružanim snagama UK-a i NATO-u, a sada s ove civilne dužnosti možete možda odgovoriti na ovo pitanje otvorenije nego dok ste bili vojnik: kako mislite da svijet i ovaj dio Europe gledaju na ulogu Ujedinjene Kraljevine nakon Brexita? Kako vas doživljavaju s obzirom na promjene kroz koje je vaša zemlja prolazila i još uvijek prolazi?

- Ostavljam drugima da komentiraju kako vide mene i moju ulogu. Naš ministar vanjskih poslova jasno je rekao da UK ostaje nepokolebljiv u njegovanju i izgradnji odnosa s nacijama ne samo u Europi, nego diljem svijeta, podupirući i razvijajući skup međunarodnih pravila i institucija dizajniranih kako bi zakon, a ne isključivo sila, bio arbitar odnosa među državama. Naši uspjesi i zadovoljstvo ovise o stabilnom i mirnom međunarodnom poretku. Moramo nastaviti graditi partnerstva u budućnosti, težiti vitalnim odnosima, koji su građeni generacijama, kako bi naša zemlja mogla cvjetati, zajedno s našim prijateljima, i starim i novim.