Branko Bačić:

Nisam prije isticao da sam branitelj dok me jednom nisu pitali gdje sam bio 1991.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Branko Bačić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Branko Bačić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Branko Bačić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Branko Bačić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Branko Bačić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Branko Bačić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Branko Bačić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Branko Bačić
27.10.2019.
u 13:44
Predsjednik saborskog Kluba HDZ-a postao je jedna od najistaknutijih figura HDZ-a u obrani stranačke i Vladine politike.
Pogledaj originalni članak

Branko Bačić, predsjednik Kluba HDZ-a, postao je jedna od najistaknutijih figura HDZ-a kada je riječ o obrani stranačke i Vladine politike. U velikom intervjuu govori o HDZ-u, Vladi, svojim političkim počecima.

Predsjednik ste Kluba HDZ-a, morate voditi računa da će zastupnici biti u Saboru na glasovanju, da ćete imati kvorum, je li vam stresno kontroliranje zastupnika?

Politika je uglavnom stresno zanimanje, ali je Vlada stabilna pa stresa nema. Prvih osam mjeseci mandata Vlade imali smo znatno veću parlamentarnu većinu s Mostom, ali s obzirom na ponašanje Mosta, sigurnost u ishod glasovanja nije bila veća. Tada nije bio sporan kvorum, ali često pri glasovanju nismo bili sigurni hoće li svi zastupnici Mosta glasovati jedinstveno, čak i kada su zakone predlagali njihovi ministri.

Koliko su zastupnici disciplinirani, često vidimo praznu sabornicu?

Sabornica je često poluprazna, zastupnici su na terenu, rade u odborima, imaju druge obveze. Ali kad se i to uzme u obzir, ipak bi morali više biti u sabornici.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Branko Bačić

Isplati li se HDZ-u još godinu dana održavati parlamentarnu većinu jer je očito da će partneri sve više ucjenjivati kako će se izbori približavati?

Vodstvo HDZ-a i Vlade drži da je politička stabilnost preduvjet razvoja Hrvatske. Zato je bila dobra odluka što je HDZ nakon raskida koalicije s Mostom uspostavio suradnju s HNS-om. Držim da je to bilo odgovorno prema građanima koji su nas birali. Naime, prije toga imali smo dva ciklusa parlamentarnih izbora u relativno kratkom roku i smatram da su građani od političara očekivali da rade svoj posao za boljitak društva, a ne da neprestano izlaze na izbore. To je bilo dobro za Hrvatsku. I danas sam uvjeren da bi bilo dobro da ova koalicija odradi mandat do kraja kako bismo donijeli proračun za 2020., proveli četvrti krug porezne reforme, kvalitetno odradili predsjedanje Vijećem EU, završili aktivnosti za ulazak u Schengen, za uvođenje eura...

Bez obzira na ucjene partnera?

HDZ je uvjerljivo najjača stranka vladajuće koalicije i razumijem naše partnere da zbog vlastite vidljivosti traže svoje mjesto pod političkim suncem. Ali to ne znači da kao najjača stranka moramo prelaziti preko onoga što se može smatrati izlaskom izvan okvira potrebne vidljivosti. Kada bi se ta granica prešla, bez ikakve bismo se dvojbe zahvalili svima i išli na nove parlamentarne izbore.

Zasad vam je potpuno opravdana koalicija HDZ-a s HNS-om?

Ta je koalicija omogućila nastavak reformi i bez imalo zadrške reći ću, a sudjelovao sam u dvije HDZ-ove Vlade, da je Vlada Andreja Plenkovića najuspješnija Vlada nakon 2000., i to po svim pokazateljima. Naši politički suparnici često govore o beznađu, sivilu, tragikomičnosti, ali ja, kao inženjer tehničke struke, ocjene donosim isključivo na temelju konkretnih pokazatelja. A oni kažu da imamo rast BDP-a, smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, ostvarujemo suficit, što je do prije nekoliko godina bilo gotovo nezamislivo. Sukladno tome, ostvarili smo povećanje kreditnog rejtinga. Hrvatska ima nikad više zaposlenih i nikad manje nezaposlenih, raste minimalna i prosječna plaća, bilježimo rast mirovina i povećanje socijalnih naknada. Ne smijemo zaboraviti i rast izvoza, rast investicija, aktivnije korištenja fondova EU, smanjenje poreza…

Brojke su dobre, ali činjenica je da ljudi ne osjećaju da žive bolje.

Zato što brzina rasta osobnog standarda građana ne raste proporcionalno rastu BDP-a. Potpuno razumijem da građanima makroekonomski pokazatelji ne znače puno, ali to su stvarne brojke, a ne politička propaganda, a te su brojke preduvjet za rast standarda. Zaboravljamo da je 2017., kada smo raskinuli koaliciju s Mostom, bila kriza s Agrokorom i nijedna banka ne bi dala roll-up kredit da nije bilo političke stabilnosti. Tada smo se mogli posvetiti lokalnim izborima, ali ne i parlamentarnim.

Sami kažete da ste sudjelovali u dvije Sanaderove vlade, ali da je Plenkovićeva najuspješnija. Sanader je tada bio doslovno obožavan, što je tajna ove Vlade da je smatrate najuspješnijom?

Sjajno smo se pozicionirali i iskoristili članstvo u EU, što Vlada Zorana Milanovića nije učinila. Uvjeren sam, a to ćemo vidjeti već nakon ovog tromjesečja, da će ova Vlada ostvariti rekordan rast BDP-a u povijesti svih vlada. To će biti najbolja ocjena ove Vlade. Zakonom kojim je spašen Agrokor uređeni su odnosi u gospodarstvu na relaciji dužnik-vjerovnik te se ozbiljnije pristupa radu i poštivanju dobavljača, bilježimo rekordne turističke sezone, a potpredsjednik Marić odlično upravlja proračunom. Nema deficita, sredili smo javne financije, proveli reforme i ulazimo u veliki investicijski ciklus u kojem se u velikoj mjeri oslanjamo na tuđi novac, onaj iz fondova EU. Vlade u kojima sam sudjelovao također su imale gospodarski rast, ali se temeljio na zaduživanju skupim kreditima.

U Sanaderovo vrijeme imali smo dojam o prosperitetu, puno se gradilo...

Sada je 80 posto svih javnih investicija u Hrvatskoj, koje su još i veće od onih u vrijeme ekspanzije radova u prometnoj infrastrukturi, financirano novcem EU. Kad građevinarstvo raste, potiče i druge industrije što posljedično dovodi do rasta cijeloga gospodarstva. Vlada Andreja Plenkovića je sjajno iskoristila članstvo u EU. Raspisani su natječaji u iznosu naše čitave omotnice u ovom financijskom razdoblju, koja iznosi 10,676 milijardi eura. Ako bismo do 2023., dokad ta sredstva možemo koristiti, iskoristili sav taj novac – bio bi to izniman uspjeh Hrvatske. Zbog svega toga, smatram da je ova Vlada najuspješnija.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Branko Bačić

Premijer je ponudio veće plaće svima u javnom sektoru, dakle linearno nagrađuje i radnike i neradnike i uhljebe, što nije provedena koja reforma ili što nisu malo smanjeni državni aparat i birokracija?

S četvrtim krugom porezne reforme, koja je upravo u proceduri, građani i poduzetnici ukupno će biti rasterećeni za devet milijardi kuna. To se rasterećenje, u prvom redu, odnosi na realni sektor. Snizili smo porez na dobit, rasteretili smo poduzetnike brojnih parafiskalnih nameta i posljedično omogućili da poslodavci u realnom sektoru povećaju plaće zaposlenicima i idu u daljnja ulaganja. Izmjenama poreza na dohodak svima smo omogućili veće plaće, i javnom i realnom sektoru, što se najbolje očitava u kontinuiranom rastu prosječne plaće.

Nije li se birokraciju ipak moglo smanjiti?

Najmanje zaposlenih je u tzv. birokraciji, ali slažem se da ih ima. Ali doista smatram da je nepošteno poistovjećivati svakog državnog službenika s uhljebom ili neradnikom. Istina je da je Hrvatskoj potrebna reforma državne uprave i Vlada se ne boji uhvatiti s tim problemom ukoštac kao što se nije bojala uhvatit ni s ostalim vrućim temama. Ali, činjenica je da nijedna vlada dosad u svom mandatu nije svojim zaposlenicima povećala plaću za 18% temeljem povećanja osnovice, odnosno više od 22%, kada se kumulativno zbroje sva povećanja tijekom mandata.

Ali sindikati su opet nezadovoljni.

Nisu svi, nego prosvjetari. Kako bih imao relevantne podatke, zamolio sam svog prijatelja, ravnatelja gimnazije, da mi kaže koliku je plaću profesor s 20 godina staža imao prije Plenkovićeve Vlade i koliko ima sada. Taj profesor s dvoje djece i punom satnicom, prije ove Vlade imao je plaću 7093 kune, a sada ona iznosi 8400 kuna. Najnovijim prijedlogom povećanja od 6,12%, njegovo povećanje plaće u mandatu ove Vlade iznosit će više od 23%, i to samo na temelju povećavanja osnovice, ne računajući povećanje plaće temeljem godina staža.

Pred HDZ-om su, nakon predsjedničkih izbora, unutarstranački. Treba li Plenković ostati predsjednik HDZ-a?

Jedan sam od prvih koji je podržao Plenkovića kada je preuzimao HDZ, znam ga godinama. Kad razmišljam o predsjedniku moje stranke, temeljni mi je kriterij može li ta osoba pobijediti na izborima i biti premijer. Imam dug stranački staž i u svom političkom životu vodim se mišlju da je sve ono što je dobro za Hrvatsku, dobro i za HDZ. Nisam od onih koji usko stranački gledaju na ciljeve vlastite stranke, a takvim doživljavam i Andreja. Upravo zbog toga, i načina i mjere kojom vodi Vladu i HDZ, držim da treba ostati predsjednik HDZ-a.

Kad uspoređujete Plenkovića sa Sanaderom i Jadrankom Kosor, što biste rekli?

Svatko je imao svojih zasluga. Sa Sanaderom je završilo kako je završilo, no njegov prvi mandat bio je jako dobar. Kasnije je dao ostavku pod čudnim okolnostima, pa je sve to palo u sjenu. Jadranka Kosor svoj je mandat odradila iznimno korektno, radila je u teškim uvjetima jer je stranka bila pod istragom, događala su se uhićenja brojnih dužnosnika HDZ-a. Ipak, njezina je Vlada napravila brojne iskorake, prije svega program gospodarskog oporavka koji je dijelom kasnije preuzela i Milanovićeva Vlada. Ujedno, završili smo pregovore s EU u iznimno teškim uvjetima, prisjetite se tzv. Facebook prosvjeda. Tadašnji predsjednik RH Ivo Josipović pozivao je parlamentarne stranke na konzultacije radi raspisivanja izvanrednih izbora, a nama je istjecao rok da završimo pregovore s EU. U takvim uvjetima nije bilo lako zaključiti pregovore s EU i gospođa Kosor ima u tome velike zasluge.

Danas su druge okolnosti, a Hrvatska je napravila velike iskorake. Nikada na međunarodnoj sceni nismo bili tako dobro pozicionirani. I što je bitno napomenuti, Andrej Plenković je na mjestu premijera, uza sav politički pragmatizam, donio potrebnu dozu političke odgovornosti, zrelosti i promišljenosti. Vjerujem da to i građani prepoznaju te da će mu pokloniti povjerenje i na sljedećim izborima.

Pa i Sanader je imao prolaz u EU i u SAD-u...

On je imao prolaz, ali je država bila blokirana. U vrijeme Ive Sanadera otvorili smo pregovore s EU, što je također bilo zahtjevno jer su se tražila uhićenja generala, ali ubrzo smo došli u blokadu. Dakle, nakon tog uzleta i ulaska u NATO te početka pregovora s Unijom, pali smo i stali. Bili smo daleko ispod ovoga gdje smo danas.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Branko Bačić

Kao glavni tajnik u vrijeme Jadranke Kosor, zatekli ste crni novac u HDZ-u, mostovci vam i danas predbacuju da ste nosili torbe s tim novcem.

Prije razrješenja Mladena Barišića s mjesta rizničara stranke, ostavio je u stranačkoj blagajni neevidentirani novac u iznosu od dva milijuna kuna i 300.000 eura u gotovini. No, tada se već počela otvarati afera crnih fondova. Gospođa Kosor i ja dali smo iskaz o tome kako je novac dospio u stranačku blagajnu. I premda se mene proziva, nikad nisam fizički nosio tu torbu s novcem, već sam samo dao izjavu DORH-u.

Svi HDZ-ovci s kojima sam razgovarala daju jednake odgovore – da nisu primijetili da je HDZ imao više novca niti da je Sanader bio bogatiji nego što je mogao biti.

Ni ja to nisam primijetio jer je HDZ tada raspolagao velikim novcem. Naime, u to su vrijeme ograničenja za donacije bila nekoliko puta veća nego danas, a jedno vrijeme novac se moglo donirati i u gotovini.

Donacija čak nije trebala ići ni preko računa?

Da, moglo se donijeti novac i predati stranci. Danas to izgleda čudno i na to gledamo sumnjičavo, ali tada je tako bilo određeno. Ujedno, tada su bila i veća izdvajanja iz proračuna po zastupniku na nacionalnoj i na lokalnoj razini.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Branko Bačić

Danas su donacije znatno manje.

Da, točno je, no pritom se zaboravlja da je ovo vodstvo HDZ-a zateklo stranački račun u minusu, a da je danas račun stranke u velikom plusu.

To baš i nije normalno.

Zašto ne bi bilo? Sredili smo bazu članstva i postavili jasne kriterije. Danas HDZ uredno naplaćuje članarinu, a s obzirom na brojnost naših članova, to je značajan novac. Ali, najvažnije je da stranka vrlo racionalno i pametno upravlja vlastitim novcem što je i glavni razlog financijskog plusa.

Lako je tako kad HDZ-ovci Vladinim avionom idu na stranačke skupove EPP-a, recimo, u Helsinki.

Neshvatljivo mi je da se racionalan potez Vlade i HDZ-a pokušava, i dijelom uspijeva, prikazati kao rastrošnost, bahatost i nebrigu za državne financije. Kongres EPP-a u Helsinkiju bio je istodobno i bilateralni državnički susret.

Mislim da se ti bilateralni susreti namještaju sa stranačkim skupovima da se to pokrije.

Ako već dugo postoji zahtjev za bilateralnim susretom, onda je logično da se termini usklade. Stranka je platila sve troškove putovanja, osim leta državnim avionom na koji premijer ima pravo. Tim avionom povezli su se i ostali HDZ-ovi sudionici tog skupa EPP-a, ali sve osim aviona platio je HDZ, od dnevnica, troškova smještaja...

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Branko Bačić

Kako će predsjednica proći na izborima budući da postoji i tzv. rezervni kandidat HDZ-a Miroslav Škoro?

Uvjeren sam da će predsjednica pobijediti. HDZ-ova potpora Kolindi Grabar-Kitarović nije sporna.

Ipak, dio HDZ-ova biračkog tijela priklonio se desnici, to su pokazali europski izbori.

Svaki su izbori specifični, ali uvjeren sam da će Kolinda Grabar-Kitarović obuhvatiti naš birački korpus već u prvom krugu. Da će Miroslav Škoro uzeti dio birača krajnje desnice, hoće, ali neosporno je da će predsjednica već u prvom krugu imati najviše glasova i da će u drugom krugu pobijediti Zorana Milanovića. Ujedno, HDZ je već u izbornom zamahu, formirani su stožeri na općinskoj, gradskoj i županijskoj razini. Na terenu već radimo za nju.

Postoji li mogućnost da se unutarstranački izbori u HDZ-u odgode?

Zagovornik sam da unutarstranački izbori budu onda kada je njihov statutarni rok. Bilo kakvo petljanje s izmjenom datuma unutarstranačkih izbora dio oponenanta pokušao bi prikazati kao nesigurnost.

Kad ste ušli u HDZ?

Odmah nakon Općeg sabora 1990. godine, jedan sam od utemeljitelja. Obnašao sam gotovo sve dužnosti, bio sam načelnik općine Blato, zastupnik u Saboru, predsjednik županijske organizacije, državni tajnik, ministar, glavni tajnik stranke, sada predsjednik Kluba HDZ-a.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Branko Bačić

Što ste radili prije ulaska u HDZ?

Radio sam u Korčuli, diplomirani sam inženjer geodezije, bio sam zaposlenik i kasnije direktor katastra.

Jeste li bili član Komunističke partije?

Ma kakvi.

Pa kako ste bili direktor katastra?

Bila je to isključivo stručna pozicija, a tek nakon 1990. ušao sam u politiku.

Jeste li ikad požalili što ste ušli u politiku?

Ne znam kako bi se moj život odvijao da nisam u ušao u politiku. Imao sam odličan posao, bio sam dragovoljac Domovinskog rata, dozapovjednik minobacačke satnije. Sudjelovao sam i u ratnim operacijama.

Kad ste krenuli na frontu?

Krenuo sam 1991. godine na južno bojište, bio sam ondje sedam mjeseci, sve dok nije oslobođeno Dubrovačko primorje.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Branko Bačić

Išlo vam je s minobacačem?

Da, geodetska struka mi je pripomogla u preciznijem izračunavanju elemenata gađanja. Već sam tada koristio kompjutor za brže i preciznije računanje podataka. I u JNA bio sam topnik, pa mi je i to iskustvo pomoglo.

Sudjelovanje u ratu niste baš isticali?

Jedno vrijeme nisam uopće navodio da sam branitelj, dok se jednom nije postavilo pitanje gdje sam bio 1991. Ono je postavljeno u jednom tjedniku, pa sam vrlo brzo shvatio da i ja moram istaknuti svoj ratni put. Još čuvam i dnevnik pucanja.

Imate svoje topničke dnevnike?

Da, s ciljevima i podacima koje sam obračunavao na južnom bojištu. Kad je agresor došao do Slanog, mi smo se već pripremali na Korčuli i krenuli na prvu crtu bojišnice. Iz tog vremena pamtim i jednu nezgodnu situaciju kada nam je tijekom gađanja pukla cijev minobacača jer je već bila stara i izraubana, pa je granata pala blizu nas. Mogli smo svi stradati od vlastitog oružja.

Kako ste geodet, išla vam je matematika.

Da, i danas sve što radim, temeljim na egzaktnim podacima i brojkama. I prije nekoliko dana, kada sam u ime Kluba govorio o godišnjem izvješću Vlade, pripremio sam se koristeći sve relevantne brojke i podatke. Premda su mi oporbeni kolege predbacili da sam branio Vladu “u duhu starih partijskih sekretara”, svoje stavove uvijek kreiram prema brojkama i podacima, a oni su egzaktni.

Niste čovjek koji improvizira?

Rijetko, radije prešutim nego kažem nešto u što nisam siguran. Prije iznošenja stava, provjerim njegovu vjerodostojnost.

Branite li nekad i neobranjive stvari u politici?

Bilo je u 30 godina političkog života i toga da sam branio i ono s čime se nisam slagao. Ako vam netko kaže da se uvijek sa svime slagao što je branio, onda taj u pravilu ne govori istinu.

Kako se osjećate kad branite nešto s čime se ne slažete?

Iznosim samo ono što znam da mogu braniti, prešućujem ono s čime se ne slažem.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 33

ŽE
Žegarni
14:11 27.10.2019.

Bravo! Ajd sada da vidimo koliko ovako korektnih, preciznih i casnih politicara ili bar osoba ima na lijevome domacem spektru. Ako se nadju 5 onda sam iznenadjen.

DU
Deleted user
14:28 27.10.2019.

Samo sedam mjeseci?i to na minobacaču,nije minobacač prva linija bojišta ma kakvi.

MO
moškov
13:51 27.10.2019.

gospodine bacicu kriterji za sve moraju biti jednaki...bilo koji lijjecnik mora imati vecu placu od saborskog zastupnika ...i kada to bude onda cemo reci hrvatska je moderna drzava..ovako prodaja hdzejske magle slicna je prodaji komunisticke magle....itd