ČOVJEK BEZ STRAHA

Bosanac imao bliski susret s najotrovnijom zmijom Balkana: Uhvatio je golim rukama, a pazite što otrovnica sve vrijeme radi

Foto: Foto: Screenshot / YouTube
Bosanac imao bliski susret s najotrovnijom zmijom Balkana: Uhvatio je golim rukama, a pazite što otrovnica sve vrijeme radi
04.05.2026.
u 12:39
Tijekom snimanja influencer je naglasio kako je jedan od najčešćih mitova o poskoku njegova navodna agresivnost prema ljudima. „Poskok nije brza zmija koja skače i napada. Zmija vas nikada neće napasti prva."
Pogledaj originalni članak

Regionalni ljubitelj prirode i kreator sadržaja poznat kao Beni Wild objavio je video u kojem je snimio odraslog primjerka poskoka, najopasnije zmije u Europi, s ciljem da, kako kaže, demistificira strah i predrasude koje javnost često ima prema ovim gmazovima. Poskok se u videu pojavljuje u svom tipičnom izgledu – odrasli mužjak sivkastih nijansi s izraženom tamnom cik-cak šarom duž tijela. Beni Wild ističe kako je video nastao i kao odgovor na komentare pratitelja koji su ga izazivali da se, umjesto mladih jedinki, približi većim i “ozbiljnijim” primjercima.

Tijekom snimanja influencer je naglasio kako je jedan od najčešćih mitova o poskoku njegova navodna agresivnost prema ljudima. „Poskok nije brza zmija koja skače i napada. Zmija vas nikada neće napasti prva. Do ugriza najčešće dolazi samo ako slučajno stanete na nju ili je pokušate uhvatiti na nepravilan način“, rekao je u videu. Dodao je i kako se poskok u prisutnosti čovjeka u pravilu povlači i izbjegava kontakt, umjesto da ulazi u sukob. "Pogledajte, on se samo miče od mene", kazao je. 

Poseban dio videa posvećen je odnosu čovjeka i prirode. Beni Wild upozorio je da problem često nije u zmijama, nego u ljudskom utjecaju na okoliš. „Mi ljudi smo im uništili prirodna staništa. Oni više nemaju kamo, pa je normalno da počinju silaziti u naseljena mjesta u potrazi za hranom“, poručio je.

Inače, na području Hrvatske obitava 15 vrsta zmija, a samo tri su otrovnice. No, važno je napomenuti da je 12 vrsta strogo zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode, zbog čega je zabranjeno ozljeđivati ih, ubijati, uznemiravati te hvatati ili ih držati u zatočeništvu, objavio je ranije Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Iako zmije kod mnogih ljudi izazivaju strah i nelagodu, one su korisne životinje jer su im glodavci koji se nalaze oko kuća hrana te tako drže njihov broj pod kontrolom. Hrane se i žabama, gušterima, drugim zmijama, pticama i njihovim jajima, malim sisavcima, ribama, kukcima i drugim beskralježnjacima. 

Otrovni aparat zmija otrovnica građen je od otrovne žlijezde, izvodnih kanala i otrovnih zubi. Otrovne žlijezde modificirane su žlijezde slinovnice. Danas je funkcija žlijezde slinovnice stvaranje zmijskog otrova koji imobilizira, ubija i probavlja svoj plijen, ali služi i u obrani od predatora. U Hrvatskoj obitavaju tri zmije otrovnice iz  porodice ljutica (Viperidae): poskok (Vipera ammodytes), riđovka (Vipera berus) te planinski žutokrug (Vipera ursinii). Sve tri pripadaju rodu ljutica (Vipera), a mogu se prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, glavi koja je širinom jasno odvojena od vrata, te po kratkom zdepastom tijelu i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza (od neotrovnica takve zjenice ima jedino crnokrpica). Poskok je pepeljasto-sive do smećkaste ili crvenkasto smećkaste boje, a naraste do 65 cm, rijetko do 90 cm. Na glavi ima karakterističan roščić na vrhu njuške. Uzduž hrpta gotovo uvijek se nalazi tamna vijugava linija koja može biti u obliku romba ili ići „cik-cak“, a ide od glave do vrha repa. Obitava na cijelom području Hrvatske na pogodnim staništima te na nekim otocima.

Riđovka obitava uglavnom u kontinentalnim krajevima Hrvatske, od najnižih do viših nadmorskih visina. Duga je do 65 cm, samo izuzetno do 90 cm, također ima „cik-cak” liniju uzduž tijela koja je katkada izlomljena, blijeda ili čak nedostaje. Riđovka je svjetlosive do smećkaste ili crvenkaste boje, ali može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga. Planinski žutokrug nastanjuje planinske travnjake Dinarida i šarskog sustava. Jedinstveno je prilagođen životu na planinama i obično živi na staništima iznad 1000 metara nadmorske visine, a samo iznimno, u sjeverozapadnom dijelu areala (Lika i Poštak) obitava već na 900 metara nad morem. Izgledom nalikuje riđovki, ali je manja – naraste do 50 cm. U Hrvatskoj su poznate izolirane populacije na područjima južnog Velebita, Lisaca i Visibabe u Lici, Poštaka, Dinare, Troglava i Kamešnice. Otrovi poskoka i riđovke pretežito su hemotoksični jer izravno razaraju tkiva i izazivaju poremećaje u krvnom optoku. Prvi simptomi nakon ugriza su bol od ugriza i oticanje koje se širi od mjesta ugriza. Mogu se javiti i simptomi kao nesvjestica, mučnina, povraćanje, znojenje zato što se u otrovu, iako u puno manjem opsegu, nalaze komponente koje djeluju neurotoksično. Više o tome čitajte ovdje.

Foto: Newscom/PIXSELL
US-NEWS-FLA-EATING-PYTHONS-1-OS
Foto: ADRIANO MACHADO/REUTERS
The Wider Image: In the Amazon, an Indigenous trek marks territory where Brazil is absent
Foto: Monika Skolimowska/DPA
Inventura u zoološkom vrtu Dresden
Foto: Xinhua
Johannesburg: Zelena anakonda Annie proslavila svoj 32. ro?endan
Foto: Xinhua/Pixsell
Bangkok: Održan je Sajam ku?nih ljubimaca
Foto: Holger Hollemann/DPA
Hanover: Inventura životinja u zološkom vrtu
Foto: Xinhua/Pixsell
Kina: Životinje u zoološkom vrtu
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Zagreb: Životinje u Zoološkom vrtu teško podnose vru?ine
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
Zimska svakodnevica u zagrebačkom zoološkom vrtu
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
Zimska svakodnevica u zagrebačkom zoološkom vrtu
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Sveta Nedelja: Imunološki zavod

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.