Bugarsko-hrvatski poslovni klub u utorak je u Zagrebu predstavio inicijativu Longevity Innovation Hub Croatia, ideju stvaranja platforme koja povezuje zdravlje, inovacije, tzv. "wellbeing", turizam i održivi razvoj. Ideja prema kojoj bi Hrvatska postala vodeće europsko središte za tzv. longevity, odnosno dugovječnost, i za zdravstvene inovacije povezane s tim konceptom. Na predstavljanju inicijative govorila je Milena Stoycheva, bivša ministrica inovacija i rasta u bugarskoj vladi, a sada predstavljena kao globalna liderica u području tehnologije i inovacija. Ostali govornici bili su Mario Grilc, "longevity coach" i autor Mentmove metodologije, Goran Marković, znanstvenik i poduzetnik, te Davor Bernardić, znanstvenik, istraživač i bivši predsjednik SDP-a. Razgovarali smo s gospođom Stoychevom o inicijativi Longevity Innovation Hub Croatia.
Recite nam nešto o sebi. Prije 25 godina počela sam kao poduzetnica graditi organizacije i stvarati tvrtke. Bilo je to vrijeme kada smo trebali razviti drukčiji način razmišljanja, poduzetnički način razmišljanja i kulturu. Radila sam u Bugarskoj, ali i međunarodno. U Sjedinjenim Američkim Državama. U Europskom institutu za inovacije i tehnologiju, gdje sam sudjelovala u izgradnji njihove zajednice inovatora i podučavanju inovacija i poduzetništva kao profesorica prakse. Osnovala sam organizaciju Junior Achievement u Bugarskoj, koja je članica JA Worldwide, i bila sam predsjednica JA-ova globalnog vijeća. Kasnije sam radila na razvoju startup programa i akceleratora po sličnom modelu kao u Silicijskoj dolini. Članica sam i brojnih upravljačkih odbora, uključujući Klaster digitalnog zdravlja i inovacija, Female Founders Forum, Europsko vijeće za inovacije... Obnašala sam i dužnost ministrice za inovacije i rast, novog ministarstva u Bugarskoj. Kao stručnjakinja i tehnokratkinja bila sam pozvana u vladu kako bih podržala razvoj te nove vizije za zemlju.
Što vas dovodi u Hrvatsku? Dovodi me to što vjerujem u suradnju. Vjerujem da naše zemlje mogu izgraditi vrlo dobru vrijednost radeći zajedno i podržavajući inovativne sektore. Sektore s dodanom vrijednošću koji se stvaraju talentom i kapacitetom ljudi. Mislim da nismo baš dovoljno iskoristili mogućnosti te suradnje. Ali imamo priliku ući u nove rastuće ekonomije koristeći talent, kapacitete i prirodne resurse. Jedan od tih sektora, koji eksponencijalno raste, povezan je sa zdravljem, dobrobiti i dugovječnošću. Vidimo priliku za stvaranje takvog središta u Hrvatskoj korištenjem stručnosti, prirodnih resursa, infrastrukture zdravstvene industrije, ali i turizma u Hrvatskoj, koja se može repozicionirati uključivanjem novih igrača i stvaranjem ekosustava inovatora. I time privući nova sredstva i međunarodni interes za podršku tome.
Odakle počinjete? Koji su prvi koraci? Da, to je proces i trebat će vremena, kao i sa svakom velikom vizijom. Ono što predlažemo jest da se krene praktično, da se stvori akcelerator koji će uključivati tvrtke zainteresirane za stvaranje partnerstava na međusektorski način s multidisciplinarnim timovima. I da se surađuje s istraživačkim organizacijama, sa sveučilištima, a također i s etabliranim stručnjacima i ovdašnjim tvrtkama. Cilj je postaviti izazove, a zatim podržati stvaranje timova, a kasnije i novih tvrtki koje nastaju u toj novoj ekonomiji.
Vi imate iskustva s uspostavom četiri takva akceleratora? U Bugarskoj? Također i međunarodno. Jedan koji imamo u Bugarskoj izgrađen je od nule. Imam iskustva u radu s Plug and Play, što je još jedan vrlo veliki program akceleratora otvorenih inovacija. Treći je mreža pod nazivom Start Your Future, mreža od 25 zemalja s akceleratorskim i inkubatorskim programima koji su dio sveučilišta. A trenutačno gradim fond rizičnog kapitala u Luksemburgu koji surađuje s drugim akceleratorima diljem svijeta.
Tiču li se ti već etablirani akceleratori tog koncepta "longevity", dugovječnosti, oko kojega gradite priču u Hrvatskoj? Neki od njih već rade u području zdravlja. Zdravlje, inovacije, wellbeing i longevity jako su se proširili u posljednjih nekoliko godina. Ali koncept longevityja uključuje način života, uključuje dobrobit, uključuje preventivnu medicinu, dijagnostiku, uključuje kako umjetna inteligencija može podržati mjerenje i prikupljanje ulaznih podataka, a zatim davati izlazne podatke. Uključuje kako stvaramo nove poslovne modele u brizi za sebe. Uključuje zdrave organizacije, kako podržavamo ljude u tim organizacijama da budu puno dosljedniji i održiviji u vlastitom životu kako bi mogli biti održivi za tvrtku. Uključuje i kako financijski sektor može podržati ove nove poslovne modele, kako može podržati tvrtke da uđu u prostor izgradnje turističkih centara ili stvaranja festivala kamo ljudi dolaze. I uključuje financiranje toga.
Uključuje i promjenu načina razmišljanja investitora, također i kapitala, kako bi podržali ovu vrstu pothvata i ovu vrstu tvrtki. Jer da bi se model promijenio, potrebna je promjena paradigme u razmišljanju, u načinu na koji ljudi percipiraju, recimo, zdravlje, a također i turizam. I to se već mijenja u očekivanjima mladih ljudi. Mladi ljudi su zainteresirani za odlazak negdje zbog iskustva i ne žele ići sami, nego uvijek žele pronaći zajednicu s kojom komuniciraju, u kojoj se osjećaju ugodno, kao u obitelji. Dakle, to već mijenja način na koji se turizam treba okrenuti i prilagoditi svoj poslovni model, svoj način na koji funkcionira, tim očekivanjima klijenata. Dakle, postoji nešto što se zove model otvorenih inovacija i to je ono što je drugačije kod ovog pristupa, kod ovakvog stvaranja akceleratora i stvaranja ekosustava.