Prije 40 godina, 16. siječnja 1983., umro je Vladimir Bakarić, najutjecajniji hrvatski komunistički vođa, ako se u hrvatske komuniste ne računa Josip Broz Tito. Moglo bi se reći da je Bakarić bio “mali Tito” jer je bio produljena Titova ruka u Hrvatskoj. Bakarić je bio jedan od ključnih Titovih poslušnika u Hrvatskoj, kako za vrijeme Drugog svjetskog rata, tako i za vrijeme cijele Titove vladavine u Jugoslaviji. Utjecao je na mnoge procese i događaje. Dakako, samim time bio je i jedan od najutjecajnijih u jugoslavenskom komunističkom vrhu. Bakarić je, kao i većina drugih jugoslavenskih komunista svoje generacije, do smrti ostao vojnik Partije i osobno lojalan Titu.
Kolumna
Bakarić je u mladosti dobio nadimak Mrtvac: 'Malog Tita' nisu voljeli ni komunisti ni liberali
Bakarić je bio “mali Tito”, za liberale je bio dogmatski marksist, za Hrvate je bio Jugoslaven i za njih je on čovjek koji je ugušio 1971.
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
niti prva niti druga jugoslavija nisu imale legitimnost