Knjiga kakva se u hrvatskoj znanosti pojavi jednom u nekoliko godina stigla je na police domaćih knjižara. "Stara povijest", monumentalna monografija izv. prof. dr. sc. Mladena Tomorada, donosi prvu cjelovitu sintezu prapovijesti i starog vijeka napisanu i objavljenu na hrvatskom jeziku. Na čak 863 stranice, bogato opremljena s više od 1400 fotografija, crteža i povijesnih zemljovida, ova znanstvena knjiga već sada se ističe na policama. Tomorad je na njoj radio gotovo dva desetljeća, istražujući i fotografirajući brojne antičke lokalitete, a rezultat je djelo koje postavlja nove standarde u pisanju povijesti. Prvi put na jednome mjestu obuhvaćeni su svi ključni aspekti razvoja ljudskog društva – od prapovijesti do kraja 5. stoljeća.
Autor se ne zadržava samo na klasičnom prikazu velikih civilizacija nego pruža interdisciplinarni pregled društva, gospodarstva, svakodnevice, religije, mitologije, umjetnosti i znanosti, čime staru povijest prikazuje kao živo tkivo koje i danas oblikuje naš svijet. Dosadašnji pregledi slične tematike uglavnom su bili prijevodi stranih sinteza. U hrvatskim okvirima prapoviješću su se bavili ponajprije arheolozi, i to u užim monografijama. "Stara povijest" zato označava prekretnicu. Egiptolog i povjesničar filma Daniel Rafaelić, recenzent izdanja, ističe kako Tomorad knjigom postavlja nove, najsuvremenije standarde u pisanju povijesti. U njegovu radu prepoznaje se, dodaje, zavidna predanost, superioran dar za sažimanje i rijetko poznavanje svjetskih muzejskih zbirki.
Autor se tako nadovezuje na pionire hrvatske historiografije poput Gavre Manojlovića, Grge Novaka i Petra Selema, ali mnoge njihove dosege i nadmašuje. Posebnu vrijednost knjige Rafaelić vidi u sintetskom pristupu povijesti plodnog polumjeseca, kolijevke civilizacije koja i danas stoji u središtu političkih i ideoloških prijepora. Tomorad detaljno raščlanjuje slojeve tog prostora, povezujući ih s ishodištima današnje civilizacije. Monografija je istodobno kompendij dosadašnjih spoznaja o starom Istoku, Grčkoj i Rimu te vodič za buduća istraživanja. "Znanstveni doprinos djela nemjerljiv je jer se nikada nije ovako cjelovito prikazala povijest prostora i vremena koje tradicionalno nazivamo poviješću starih civilizacija", naglašava recenzent.
Autor, inače priznati stručnjak za Stari Egipat, ne zaobilazi ni hrvatski povijesni prostor, od grčke kolonizacije do kasnoantičkog razdoblja, a donosi i prvi veliki pregled kronologije najvažnijih država starog vijeka. U završnim poglavljima nudi pregled izvora, povjesničara i geografa koji su pisali o starim kulturama, kao i prikaz ranih putnika i istraživača te nastanka svjetskih i domaćih muzejskih zbirki. Posebno su obrađeni drevni jezici i pisma te razvoj arheoloških i povijesnih istraživanja u posljednja dva stoljeća, što knjigu čini nezaobilaznom literaturom za studente povijesti i buduće istraživače. Djelo završava kratkim esejem o današnjoj percepciji stare povijesti u modernoj kulturi – temi kojom se Tomorad planira još detaljnije baviti.
Svakom je razdoblju pristupio sustavno, oslanjajući se na tisuće znanstvenih članaka, monografija i izdanja povijesnih izvora, s jasnim ciljem: približiti novu generaciju čitatelja bogatstvu starih kultura i pokazati kako su mnoge njihove tekovine i danas prisutne u našem društvu. – Knjiga je rezultat dvadesetpetogodišnjih istraživanja najstarijih kultura i civilizacija, koja sam započeo još tijekom studentskih dana – otkriva Tomorad koji se tijekom karijere stručno bavio poviješću starog Egipta, starom poviješću, muzeologijom, primjenama informacijskih tehnologija u povijesnim istraživanjima i nastavi povijesti, metodologijom povijesnih istraživanja, poviješću Sjedinjenih Američkih Država (17. – 19. st.) i popularnom kulturom 20. stoljeća. Objavio je sedam znanstvenih knjiga te više od 350 znanstvenih i stručnih radova s područja povijesnih znanosti. Nadajmo se da će "Stara povijest", kao i neki od njegovih prijašnjih radova, pronaći put do svih zaljubljenika u najdavniju ljudsku prošlost.