35-GODIŠNJICA ČERNOBILA

Austrijsko jasno 'NE' nuklearnoj energiji. Schallenberg: 'Nuklearke nisu ni 100 posto sigurne niti održive'

Foto: BKA Andy Wenzel
ministar Schallenberg
Foto: LEONHARD FOEGER/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Outbreak of the coronavirus disease (COVID-19) in Vienna
Foto: LEONHARD FOEGER/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Outbreak of the coronavirus disease (COVID-19) in Vienna
26.04.2021.
u 12:10
Šef austrijske diplomacije je izvijestio da Austrija do 2030. godine namjerava svoju proizvodnju struje potpuno usmjeriti na obnovljive izvore energije
Pogledaj originalni članak

Zastrašujuće je da 35 godina nakon katastrofe u Černobilu još uvijek u mnogim zemljama vjeruju u tobožnje prednosti nuklearne energije. Nesreće poput ove svijetu pokazuju posve jasno: nuklearke nisu ni 100 posto sigurne niti održive“, rekao je austrijski ministar vanjskih poslova Aexander Schallenberg u ponedjeljak u povodu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na katastrofu u Černobilskoj nuklearnoj elektrani.

Schallenberg je ponovio da Austrija ostaje i dalje pri svom jasnom „NE“ nuklearnoj energiji. Upozorio je da „u borbi protiv klimatskih promjena nuklearna energija ne smije imati nikakvu ulogu“.

Šef austrijske diplomacije je izvijestio da Austrija do 2030. godine namjerava svoju proizvodnju struje potpuno usmjeriti na obnovljive izvore energije, kako bi do 2040. postala „klima neutralna“. Napomenuo je kako se time želi pokazati da je u 21. stoljeću moguće s obnovljivim izvorima energije također osigurati povoljnu opskrbu energijom, bez opasnosti za društvo i okoliš.

„Moramo konačno rizičnu i skupu nuklearnu energiju ostaviti iza nas“, poručio je Schallenberg. Ukazao je na teške nesreće u Černobilu 1986. godine  i 2011. u japanskoj nuklearki Fukushimi, koje su pokazale da unatoč međunarodnim sigurnosnim standardima i tehnološkom napretku postoje i ostali bitni rizici kako pri proizvodnji tako i pri upotrebi nuklearne energije.

Austrijski ministar vanjskih poslova je istakao kako stoga Austrija ne miruje nego svugdje gdje god se u pogon stavljaju nuklearni reaktori „pritišće“ na povećanje sigurnosnih mjera u međunarodnim okvirima, kako unutar EU i Međunarodne Agencije za nuklearnu energiju (IAEA) sa sjedištem u Beču tako i u bilateralnim kontaktima.

VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

SI
sisavac
13:14 26.04.2021.

a što je to 100% sigurno? da ćeš ti biti opet izabran?! nuklearke su statistički najsigurniji izvor energije. tih par nesreća, vidimo što su bili uzroci, nikad tehnički već ljudski faktor, ovo u fukušimi je kombinacija lošeg gospodarenja japanskog koncerna, umanjivanja rizika i gradnje, politički određene, da ovakvoj lokaciji, bez dovoljne zaštite od plimnog vala. obnovljivi izvori energije su samo jedan od dodatnih izvora energije, nikad ne smiju biti jedini, nema tog sustava koji će samostalno moći raditi još desetljećima. kolko treba investirati u mrežu i skladištenje energije, da bi imali takav komfor kao danas? jel znate da vi u minutu u auto strpate 30-ak litara goriva, energija 250-300 kwh? i da bi neki ekvivalent u struji to bila užasna instalacija? koji je to udar na mrežu? u izgradnju bolje mreže trebali bi ulagati oni koji će ju koristiti. znači, vlasnici el. vozila.. kao što u izgradnju benzinskih pumpi se trošio novac od prodaje benzina. ovi sa vjetrenjačama i solarima sad raubaju infrastrukturu koju nisu platili niti sudjelovali u njenoj gradnji.

CR
crocro
13:18 26.04.2021.

Eh, kada bi svi u svijetu tako mislili, pa ukinuti nuklearke, atomsko oružje, popraviti klimu, zaštititi okoliš, zaštititi mora od nafte, otpadnih voda, najlona i smeća i da ne nabrajam dalje, zaštiti pitke vode čije se zalihe i kapaciteti ozbiljno smanjuju, zabrani masovnoj sječi šuma na kugli zemaljskoj, izumiranju životinjskih vrsta, zabrani uporabe pesticida i budućnosti opstanka pčelinje populacije, i još bih mogao dalje nabrajati, tek tada bi čovjek donekle bio siguran da će njegovo potomstvo imati prosperitet u zdravom okolišu i opstanku ljudske populacije. U ovakvim uvjetima života i progresiji takvih uvjeta, tko može sa sigurnošću reći koliko će ljudska vrsta još opstati na kugli zemaljskoj? Kakva je sigurnost čovjeka i njegovog zdravlja bila prije npr. 70 godina a što se u tih 70 godina do danas promijenilo, sve i to strahovito do neprepoznatljivosti. Sada za velike promjene života ne treba 70 godina, sada će za budućih 20-30 godina nastupiti promjene tako da će biti smiješno kako je to danas. A za 100 godina? Koliko ljudski rod do sada živi na Zemlji. Da li će živjeti još toliko u budućnosti? A računaju da će kugla zemaljska postojati još oko 4 milijarde godina prije nego nestane. Teško da će ljudski rod u budućnosti živjeti isto toliko koliko je postojao i u prošlosti. A to je vrlo kratko u odnosu na postojanje Zemlje. Zašto čovjek sam sebe svjesno uništavava kao i sam planet?