Austrijski kancelar Karl Nehammer stigao je u Hrvatsku i sastao se s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem. Nehammer je u utorak, dan prije posjeta Zagrebu, rekao da njegova zemlja neće staviti veto na pristupanje Hrvatske šengenskom prostoru.
"Teško da osjećamo bilo kakav migrantski pritisak iz Hrvatske prema sjeveru. Budući da Hrvatska ispunjava zahtjeve zaštite granice na uzoran način, ja tu ne vidim problem. O zemljama se glasuje pojedinačno”, rekao je Nehammer u razgovoru s novinarima u utorak u Klagenfurtu.
Premijer Plenković obratio se novinarima nakon održanog sastanka.
- Austrija i Hrvatska su dvije prijateljske države, imaju povijesne i političke veze. Odnosi s Austrijom su zadnjih 30-ak godina među najrazgranatijima i to se vidi u trgovinskoj razmjeni koja je prošle godine bila 3 milijarde eura. Austrija je ujedno među prvih pet vanjsko-trgovinskih partnera u Hrvatskoj, također je i drugi investitor u Hrvatskoj. Tri od četiri banke su austrijske, imamo i austrijske medijske kuće... Ove je godine Hrvatsku posjetilo 1,5 milijuna austrijskih turista s oko 8 milijuna noćenja. Mi smo danas raspravljali o energetskoj suradnji, bilateralnim odnosima, ali i najvažnijoj temi: završnih dva tjedna prije nego što se donese odluka o hrvatskom članstvu u Schengenu - kazao je.
Razumijevanje za Austriju
- Ovo je bila prigoda da austrijskom kancelaru pojasnimo što je Hrvatska sve učinila od 2016. godine dosada. Ispunili smo 281 preporuku, imamo pozitivna izvješća... Mi smo ovom procesu jasno kazali da ako bilo koja članica ima pitanje, da smo spremni uvijek bilo koji detalj pojasniti. To smo učinili i danas. Iskazali smo veliko razumijevanje za situaciju u Austriji gdje se snažno povećao broj tražitelja azila, a dinamika nezakonitih migracija se u ovoj godini povećala, imamo oko 130.000 zabilježenih migranata. Svjesni smo zabrinutosti s kojima se Austrija susreće - kazao je.
Akumulirani efekt sada predstavlja situaciju s kojom je Austrija suočena, kazao je.
- Ti ljudi ne dolaze preko Hrvatske, već preko teritorija drugih zemalja. Zajedno smo zaključili da će Hrvatska cijeniti austrijsku potporu za ulazak u Schengen, a zajednički ćemo pojačati kontrole da se osnaži politika zaštite vanjskih granica - dodao je.
Obratio se i austrijski kancelar Karl Nehammer.
- Želim unaprijed čestitati Hrvatskoj za ulazak u eurozonu. Međutim, imamo velike izazove na vanjskim granicama. Sada imamo desetke tisuća Ukrajinaca koji pružaju zaštitu te sam zadivljen koliko su Austrijanci spremni na pomoć. Ponovno se moramo pozabaviti ovom temom. Mnogi od migranata nemaju pravo na azil, a valja napomenuti da većina nije ni registrirana. Austrija nema vanjske granice EU - kazao je Nehammer.
Zaštita vanjskih granica
Govoreći o proširenju Schengena, kazao je kako Austrija ima problem sa zaštitom vanjskih granica.
- To ne može tako ići, trebat će poduzeti neke mjere. Hrvatska je bila uz nas i oni su naši partneri što respektiramo. Poštujem sve što je Hrvatska odradila za nadzor granica i za nas. Kad govorimo o proširenju Schengena, a kriziramo plan EU, važno je reći da se to ne odnosi na Hrvatsku, taj je proces odvojen. Posebno će se glasati za Hrvatsku, a posebno za Rumunjsku i Bugarsku - kazao je.
- Podržat ćemo Hrvatsku u Schengenu, ali ćemo biti jako kritični kad se radi o nastojanjima Rumunjske i Bugarske u tom pogledu. Zajedno ćemo poraditi na prijedlozima prema EK kako bi se postavile drugačije osnove za dobivanje azila. Suradnja Hrvatske i Austrije je izvrsna - dodao je.
- Očito Schengen ne funkcionira. S mog gledišta, potrebno je nešto učiniti jer ne bismo mogli podržati proširenje bez dodatnih mjera. Postojeći sustav se mora promijeniti. Glavni razlog zašto sam ovdje je i osiguravanje energetske opsrbe - osvrnuo se.
Austrija je dosad bila 80 posto ovisna o ruskom plinu.
- Smanjili smo ovisnost od početka rata. Ono što nam danas treba za LNG, to će nam sutra trebati za vodik. Jako se veselim ovom posjetu - kazao je.
Austrija bez vanjskih granica
Plenković je izrazio razumijevanje za problem Austrije.
- Ne može Austrija biti u poziciji kao da je zemlja prvog ulaska ako je praktički u sredini EU. Ne može netko doći u Austriju kao da se teleportirao. Utvrđeno je da migranti dolaze preko Srbije u Mađarsku pa u Austriju. Utvrdili smo da eventualni broj migranata je izrazito mali u odnosu na brojeve koje ima. Hrvatska je učinila sve i mi ćemo se ponašati sukladno međunarodnom pravu i našem zakonodavstvu - komentirao je.
U kontaktu je i sa slovenskim vlastima koja je najavila kako će uvesti dodatne granice Hrvatskoj, nakon što je Austrija isto uvela njima.
- Vi znate da prema graničnom kodeksu postoji mogućnost da države privremeno poduzimaju te mjere. Ajmo prvo skočiti pa onda reći ''hop'' - kazao je.
Što se tiče uvođenja dodatnog poreza na dobit, Plenković je kazao kako to nije bila tema.
- Mislim da su razgovori Primorca s predstavnicima HUP-a sasvim jasno objasnili okvir tog zakona i njegovo limitirano trajanje - kazao je.
Premijer Andrej Plenković danas je na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura rekao je da će Hrvatska članstvom i u eurozoni i u Schengenu od 1. siječnja iduće godine ući u skupinu 15 zemalja svijeta koji su istovremeno i u NATO-u i u eurozoni i u Schengenu.
"Na taj smo način dio najuže jezgre i najrazvijenijeg dijela EU. To je u 30 godina veliko postignuće", rekao je Plenković.
Potvrdio je i da će ulazak u schengenski prostor biti potvrđen 1. siječnja 2023. što se tiče graničnih prijelaza, a zračnih luka 26. ožujka. Nakon ulaska u europodručje, Hrvatska će se moći nositi bolje s različitim krizama, i građani i poduzeća bit će zaštićeniji i sigurniji u svakom pogledu, rekao je Plenković.
>> VIDEO Planirate zamijeniti kovanice uoči uvođenja eura? Morate napraviti jednu stvar prije odlaska u banku
I? Milanović juü uvijek uznemiren i zabrinut? Ja mislim da je. Tek sad je uznemiren i zabrinut. Austrija će podržati Hrvatsku na putu pristupa Schengenu.