U Londonu u običnoj kvartovskoj trgovini možete kupiti lijekove poput paracetamola i brufena. Uglavnom su to lijekovi za prepoznatljive tegobe koje obično traju oko dva do tri dana te koji tijekom normalne upotrebe uzrokuju malo nuspojava. Hrvatska je, pak, među zemljama u kojima Aspirin ili Ibuprofen ne možete kupiti izvan ljekarne, a prema odgovorima koje smo dobili, to se još dugo neće mijenjati jer protiv je i struka i politika.
Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) 2013. godine donijela je popis medicinskih proizvoda koji se mogu prodavati izvan ljekarni i specijaliziranih prodavaonica za promet na malo medicinskim proizvodima, na kojem su se našle tablete za čišćenje proteza, kutije prve pomoći, otopine za vlaženje usne šupljine, sprejevi za površinsku dezinfekciju ogrebotina i manjih rana, proizvodi za tretman kurjih očiju, kreme za strije i drugo.
U Ministarstvu zdravstva pojašnjavaju da, u skladu s nacionalnom zakonskom regulativom, promet lijekova na malo mogu obavljati pravne i fizičke osobe kojima je odobreno obavljanje ljekarničke djelatnosti te specijalizirane prodavaonice za promet na malo lijekovima kojima je dana dozvola Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Na temelju važećeg pravilnika o razvrstavanju lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept, lijekovi se razvrstavaju na one koji se izdaju na recept u ljekarni, bez recepta u ljekarni te one koji se izdaju bez recepta u ljekarni i specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima. Način i mjesto izdavanja lijekova donosi Agencija.
– Za dobivanje statusa bezreceptnog lijeka potrebno je zadovoljiti stroge uvjete sigurne primjene lijekova, što znači mali broj mogućih nuspojava koje se mogu pojaviti u samoliječenju, indikacija za samoliječenje mora biti takva da pacijent može samostalno postaviti dijagnozu, na primjer glavobolja, zubobolja, povišena temperatura i slično, dok se veličina pakiranja mora ograničiti na najviše deset dana samoliječenja sukladno smjernicama Europske komisije. Upravo naglašavajući težnju prema farmaceutskoj izvrsnosti i etici u službi zdravlja, struka izražava protivljenje proširenju tržišta bezreceptnih lijekova te njihovu izdavanju bez stručnog nadzora ljekarnika – kažu za Večernji list u Ministarstvu. Hrvatska ljekarnička komora (HLJK) smatra da prodaja bezreceptnih lijekova izvan ljekarni nije primjereno ni sigurno rješenje za hrvatski zdravstveni sustav, a ni širi društveni kontekst.
– Za razliku od nekih drugih zemalja poput Velike Britanije, Hrvatska ima gusto razvijenu mrežu javnih ljekarni koje su lako dostupne građanima i u urbanim i u ruralnim sredinama. U svim ljekarnama lijekove izdaju visokoobrazovani zdravstveni radnici, magistre i magistri farmacije, koji svojim stručnim znanjem osiguravaju pravilnu i sigurnu primjenu lijekova, uključujući i one koji se izdaju bez recepta. Važno je naglasiti da i bezreceptni lijekovi mogu imati nuspojave, kontraindikacije te interakcije s drugim lijekovima ili zdravstvenim stanjima pacijenata. Zbog toga je profesionalno savjetovanje ljekarnika ključno – ističu u HLJK-u. U HUP-ovoj Udruzi ljekarnika kažu nam da je ljekarništvo najuređeniji dio zdravstvenog sustava u Hrvatskoj.
– Lijek nije roba i nužno je da izdavanje svakog lijeka ostane pod nadzorom magistra farmacije kao najkompetentnije osobe koja, uz dodatno savjetovanje, izdaje lijek pacijentu. U pogledu zdravstvene sigurnosti, zadržavanje ovakvog načina prodaje je u najboljem interesu svakog pacijenta u Hrvatskoj – prenosi stav udruge Anita Džapo iz HUP-a. Cijeli tekst pročitajte na ordinacija.hr.