Amerikancima je Georgieva prihvatljiva dok je protiv Kine

Kristalina Georgieva, kandidatkinja je Europske unije za čelnicu Međunarodnog monetarnog fonda, a njezin izbor, suprotno običaju, u pitanje dovodi američka administracija. I nije to samo zbog činjenice što Georgieva danas puni 66 godina, što je za godinu više od pravilnikom propisanih maksimalnih 65. Prema nepisanom sporazumu, Amerikanac je šef Svjetske banke, a Europljanin MMF-a. No, prema Stevenu Mnuchinu, američkom ministru financija, za Donalda Trumpa to nije zapisano u kamenu.

– Bez obzira na to kakve su povijesne navike, nikada nismo zdravo za gotovo uzimali da Amerikanac vodi Svjetsku banku, pa tako na isti način ne uzimamo ni da MMF mora voditi Europljanin – rekao je Mnuchin priznavši ipak da EU nije pravio probleme oko izbora Trumpova kandidata Davida Malpassa za čelnika Svjetske banke.

Dolazila na mjesto nesreća

Razlog zašto SAD radi pritisak oko izbora šefa MMF-a jasan je. Donald Trump optužio je Kinu za manipulaciju tečajem svoje valute juana. I MMF je to odbacio navodeći kako je juan tijekom godine ostao stabilna valuta u odnosu na ostale sugerirajući da je Narodna banka Kine malo intervenirala u visinu njegova tečaja. Sve je to u sklopu trgovinsko-carinskih čarki između SAD-a i Kine pa je savršeno jasno odakle pritisak. Slabljenje juana daje kineskim izvoznicima prednost jer im roba postaje jeftinija. Trumpova je optužba stigla nakon što je juan pao na najnižu razinu u 11 godina. Dalekoistočnog diva američko ministarstvo financija prvi put od 1994. nazvalo je tečajnim manipulatorom. No, čini se da je Narodna banka Kine samo ispratila tržišne realnosti jer kinesko gospodarstvo usporava dijelom i zbog američkih carina.

Samo je po sebi zanimljivo da bi MMF mogao preuzeti netko iz jedne od najsiromašnijih zemalja EU, odnosno tranzicijske zemlje.

– Čast mi je što sam nominirana za kandidatkinju za direktoricu MMF-a. Nakon konzultacija sa službenikom za etiku, zatražila sam dopust te ću tijekom nominacije ostaviti odgovornosti u Svjetskoj banci – rekla je Georgieva. Sve to u slučaju dame iz Bugarske nije neobično. Riječ je o osobi koja je službenica Svjetske banke još od 1993. te je arhetipski primjer uspjeha u redovima svjetske i europske birokracije. Georgieva je promijenila nekoliko pozicija u World Bank Group, na kraju je bila potpredsjednica i tajnica. Početkom 2010. odlazi nakon objave da preuzima funkciju u Europskoj komisiji.

Bilo je to mjesto povjerenice za humanitarnu pomoć i krizno upravljanje. Bila je prilično efikasna uspijevajući ishoditi trostruko povećanje novčane pomoći namijenjene izbjeglicama, koja je ugroženima prvi put isplaćivana u gotovu novcu. Počela je u vrijeme humanitarne krize na Haitiju. Nerijetko bi se i sama pojavila na mjestima elementarnih nepogoda, poput poplava u Pakistanu. Ponajviše njezinom zaslugom Srbiji je 2014. nakon velike poplave odobrena milijarda eura.

U Bugarskoj bez mandata

Povećanjem vidljivosti EU i utjecaja na humanitarnim osnovama nagrađena je mjestom potpredsjednice Komisije za budžet i ljudske resurse koje joj je povjerio Jean-Claude Juncker. Georgieva je bila jedina od sedam potpredsjednika EK koja nikada nije bila na položaju ministra u svojoj zemlji. To je nije pokolebalo da preuzme mjesto s kojeg je upravljala europskom administracijom od 33.000 službenika i budžetom od 143 milijarde eura.

Početkom 2017. vraća se u Svjetsku banku na mjesto izvršne direktorice i sa tog bi mjesta trebala otići za šeficu MMF-a kao druga žena u povijesti nakon odlazeće Cristine Lagarde koja ide na mjesto čelnice Središnje europske banke. Reklo bi se da je bilo teško pronaći pogodniju osobu za čelnicu važne organizacije, pogotovo što joj se pripisuju vještina u pregovaranju i stroga kontrola troškova. Međutim, nije sve išlo tako glatko niti je očito sve gotovo.

Nekoliko je glasovanja trebalo da se Georgievu prihvati kao kandidatkinju za važno mjesto između nekoliko kandidata. Dodatna je zanimljivost da Georgievu podupire i – Rusija.