Dok se rat u Ukrajini približava četvrtoj godini, diplomatski napori ponovno ulaze u osjetljivu fazu. Sjedinjene Države pokušavaju ubrzati traženje modela za potencijalni mirovni sporazum između Kijeva i Moskve. Jedan od prijedloga koji je izazvao veliku pažnju jest ideja o stvaranju "slobodne ekonomske zone" u dijelovima Donbasa, regije u kojoj se sukob vodi još od 2014. godine. U razgovoru s novinarima, Volodimir Zelenski je rekao da je Kijev SAD-u predstavio ažuriranu verziju mirovnog plana, "ne jedan dokument, već skup dokumenata", od kojih mnoge treba finalizirati. Pitanja teritorija ostaju neriješena, rekao je ukrajinski čelnik. "Rusi žele cijeli Donbas, ali mi, naravno, to ne prihvaćamo", objasnio je. Moskva sada pokušava osigurati mirovnim pregovorima pod posredovanjem SAD-a, ono što nije uspjela osvojiti oružanom silom, piše CNN.
Zelenski je rekao da SAD, kao kompromis, razgovara o stvaranju "slobodne ekonomske zone" u dijelovima Donbasa iz koje bi se povukle ukrajinske trupe. Rusi područje o kojem se raspravlja nazivaju "demilitariziranom" zonom, dodao je. Iako bi ovo moglo prekinuti diplomatsku blokadu, rekao je Zelenski, ostaju "ozbiljna" pitanja o tome tko bi upravljao teritorijem i kako osigurati da povlačenje trupa bude pravedno i recipročno. Zelenski je poručio da povlačenje iz dijelova Donbasa može doći u obzir samo ako bi ista pravila vrijedila i za Rusiju. Posebno je istaknuo pitanje nadzora nad predloženom zonom, pitajući što bi spriječilo ruske snage da se "infiltriraju pod krinkom ‘civila’ i preuzmu kontrolu". Naglasio je da Ukrajina neće prihvatiti prijedlog koji ne predstavlja "pošten kompromis" te da će o teritorijalnim pitanjima odlučivati ukrajinski narod, putem izbora ili referenduma. Zelenski je opisao razgovore s američkim pregovaračkim timom kao "konstruktivne", a idući krug rasprava treba se održati u Parizu uz sudjelovanje američkih, europskih i ukrajinskih dužnosnika. No Bijela kuća zasad ne može potvrditi hoće li poslati predstavnika, navodeći da je predsjednik "izuzetno frustriran objema stranama". SAD, prema Zelenskome, želi zaključiti rasprave do Božića. Prekid vatre mogao bi nastupiti tek nakon postizanja okvirnog sporazuma, jer "nije tajna da Rusi neće pristati na prekid vatre ako ne bude sporazum".
Osim toga, prema pisanju The Washington Posta, Sjedinjene Države razmatraju tzv. "korejski scenarij" kao mogući okvir za okončanje rata u Ukrajini. Model bi predviđao prekid vatre i razdvajanje snaga duž postojeće granice, slično razgraničenju između dviju Koreja. Navodi se da je unatoč oštroj retorici američkog predsjednika Donalda Trumpa izgledno postizanje mirovnog sporazuma, prema kojem bi Ukrajina ostala suverena država, dobila međunarodna sigurnosna jamstva, velike investicije za obnovu te se 2027. pridružila Europskoj uniji. Razmatraju se tri ključna dokumenta: mirovni plan, sigurnosna jamstva i program gospodarskog oporavka. Mogući elementi uključuju američka jamstva "slična članku 5. NATO-a", demilitariziranu zonu duž linije kontakta i prijenos dijela zamrznute ruske imovine Ukrajini. Najveći prijepor je ruski zahtjev da Kijev prepusti oko 25 % Donjecke oblasti, što Ukrajina odbija, dok se kao opcija spominje i da bi SAD privremeno mogao upravljati Nuklearnom elektranom Zaporižja. Prema dokumentima na koje se poziva The Wall Street Journal, Washington predlaže da američke financijske institucije i investitori iskoriste oko 200 milijardi dolara zamrznute ruske imovine za megaprojekte u Ukrajini, uključujući izgradnju velikog podatkovnog centra napajanog nuklearnom elektranom Zaporižja, koju trenutačno kontroliraju ruske snage.
Drugi dokument opisuje široku američku viziju "gospodarske rehabilitacije" Rusije: ulazak američkih kompanija u ruske strateške sektore poput rijetkih metala i naftnog bušenja u Arktiku te postupnu obnovu energetskih tokova prema Zapadnoj Europi. Neki europski dužnosnici usporedili su te ideje s "novim Jaltom", svojevrsnom podjelom interesa iza zatvorenih vrata. Europa je oštro protiv takvog pristupa, jer bi ponovno otvaranje energetskih kanala s Moskvom potkopalo njezine sankcije i dalo Rusiji prostor za oporavak vojne industrije. Europske države žele isti zamrznuti novac iskoristiti za izravni zajam ukrajinskoj vladi, koja se suočava s ispražnjenim proračunom i potrebom za novim oružjem. Američka strana tvrdi da bi se pod njihovim modelom fond lako mogao povećati i na 800 milijardi dolara. U isto vrijeme, Trumpovi ljudi, među njima posebni izaslanik Steve Witkoff i Jared Kushner, aktivno rade s vodećim investitorima i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na oblikovanju ekonomskog dijela mirovnog sporazuma. U Europi pak raste zabrinutost da SAD forsira "biznis za mir", strategiju u kojoj bi zajednički američko-rusko-ukrajinski projekti postali temelj dugoročnog dogovora.
teška sramota, trumpova USA sprema se razbojnički opljačkati Ukrajinu, zajedno s krvavim ruskim agresorom!