Slovenija je donirala Poljskoj deset kilometara granične ograde za zaustavljanje neregularnih migranata, a slovenski ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs, koji je prekjučer u Bruxellesu predsjedao sastankom Vijeća EU, iznio je računicu po kojoj bi čitava vanjska granica Europske unije u Poljskoj i trima baltičkim državama mogla biti “pokrivena” ako bi sve druge države članice, po uzoru na Sloveniju, donirale po 10 kilometara na svakih svojih dva milijuna stanovnika (po tome bi Hrvatska trebala donirati 20 kilometara ograde).
Poljska je prošloga tjedna započela gradnju žičane ograde uzduž svoje 418 kilometara duge granice s Bjelorusijom. Poljska je vlada predložila i uvođenje izvanrednog stanja u pograničnom području, a odluka je na stolu predsjednika Poljske Andrzeja Dude i stupa na snagu čim je predsjednik potpiše. Izvanredno stanje znači da bi građanska prava na tom području bila privremeno ograničena. Sve je to odgovor poljskih vlasti na provokacije bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka koji pokušava stvoriti pritisak na EU-susjede tako što zrakoplovima dovozi migrante s Bliskog istoka i prebacuje ih prema Poljskoj, Litvi i Latviji.
FOTO Poljski vojnici postavljaju žilet-žicu dugačku 418 kilometara
Hibridne prijetnje
Nije jasno je li ideja o iskazivanju europske solidarnosti u gradnji graničnih barijera privatna Hojsova računica ili Slovenija kao trenutna predsjedateljica Vijećem EU želi to formalno predložiti. Izglednije je da se radi o ovom prvom. Ali pisana izjava Vijeća za unutarnje poslove, usvojena na prekjučerašnjem sastanku pod vodstvom Slovenaca, dosad je najdalje otišla od svih sličnih dokumenata. Izjava se prvenstveno tiče mogućeg priljeva izbjeglica iz Afganistana, ali kratko spominje i da će Vijeće EU “odgovoriti na pokušaje instrumentalizacije ilegalnih migracije u političke svrhe i hibridne prijetnje”. To je ubačeno na zahtjev Poljaka i tiče se ponašanja Bjelorusije.
Ovi zaključci Vijeća EU najdalje odlaze u smjeru politike tretiranja svih izbjeglica koji se pojave na vanjskim granicama Unije kao ilegalnih migranata i potencijalnih kriminalaca. Takav ton dao je i slovenski ministar Aleš Hojs na press konferenciji nakon sastanka u Bruxellesu. Spominjao je da se među migrantima nalazi “puno muškaraca u najboljim godinama”, da EU mora spriječiti “sigurnosne prijetnje” koje takvi ljudi za sobom donose, te da ne treba trošiti vrijeme i energiju na javne rasprave o tzv. push-backovima, kontroverznoj i u osnovi nezakonitoj praksi tjeranja migranata s vanjskih granica Unije natrag ondje odakle su došli.
– Nepotrebno je da se toliko fokusiramo na to što nazivate push-back. Trebamo zaštititi granicu – rekao je Hojs.
Sassoli je ‘vidno razočaran’
Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli jučer je izjavio da je “vrlo razočaran” zaključcima sastanka Vijeća EU za unutarnje poslove. I ranije je Sassoli polemizirao sa Slovencima, konkretno s premijerom Janezom Janšom koji je na Twitteru bio napisao da EU neće otvarati nikakve humanitarne ili migracijske koridore za izbjeglice iz Afganistana. Na to je Sassoli, podsjetimo, izjavio da nije na Sloveniji da govori što će EU učiniti. No, ishod prvog sastanka svih 27 ministara policije na temu izbjeglica iz Afganistana više je išao u smjeru Janšina, nego Sassolijeva razmišljanja. Sada, uz veliku razočaranost, Talijan na mjestu predsjednika EP-a žali zbog toga što ministri nisu ponudili zbrinjavanje većeg broja afganistanskih izbjeglica.
– Vidjeli smo da su zemlje izvan EU ponudile dobrodošlicu afganistanskim tražiteljima azila, ali nismo vidjeli nijednu državu članicu koja bi to učinila. Svi s pravom misle na one koji su radili za nas u Afganistanu i na njihove obitelji, ali nitko nije imao hrabrosti ponuditi zaštitu onima kojima je život i dalje ugrožen. Ne možemo se praviti kao da nas se afganistansko pitanje ne tiče – rekao je Sassoli.
>> VEČERNJI TV Večernjakov novinar o kaosu u Afganistanu: Ovih dana ćemo opet vidjeti val izbjeglica, možda i kroz Hrvatsku
Autor kao ni portal ne ističu Bled kao mjesto sastanka premijera EU-zemalja. Da ne bi slučajno dali važnost dobrim odnosima i respektu prema susjedima s kojima smo u sve boljim odnosima. Kako je samo ljigavi Sassoli tražio da EU prima izbjeglice, ne vodeći računa o svojim građanima i budućnosti idućih generacija! Ali dobro mu je spustio presjednik Orbán navodeći da Sassolijeva povijesna paralela s padom Rimskog carstva ne odgovara današnjoj opasnosti od muslimanskih migranata. Naveo je da Mađarska i Baltičke zemlje imaju dručkije povijesno isustvo jer su bili okupirane od strane muslimanskih zemalja. S njiim su se suglasili i Čeh Babiš i Grk Mitsotakis. Domaćin Janša je rekao da se Europa mora vratiti kršćanskim vrijednostima svojih osnivača.