OPASNOST ZA HRVATSKO VINO

Alarm zbog zlatne žutice: Bolest vinove loze potvrđena u 14 županija

Foto: Davor Visnjic/PIXSELL
Zlatna žutica vinove loze
Foto: Davor Visnjic/PIXSELL
Zlatna žutica vinove loze
Foto: Davor Visnjic/PIXSELL
Zlatna žutica vinove loze
06.02.2026.
u 15:40
Na razini Europske unije, vinogradarstvo je jedan od najvažnijih poljoprivrednih sektora. Europska unija proizvodi oko 60% svjetskog vina, ili 145,5 milijuna hektolitara vina samo prošle godine
Pogledaj originalni članak

Situacija je alarmantna. Zlatna žutica koju širi američki cvrčak nije problem pojedinca, to je sistemski problem jer ako jedan vinograd ostane nezaštićen, ugrožava cijelu regiju. U Hrvatskoj je bolest do danas potvrđena u 14 županija, ponajviše u kontinentalnom dijelu zemlje i Istri – čulo se na današnjem stručnom susretu u Svjetskom centru Pušipela u Štrigovi kojega je na temu koordiniranog odgovora na bolest vinove loze – zlatnu žuticu organizirao zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj, jedini član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj. U suradnji s Međimurskom županijom i Općinom Štrigova, susret je okupio vinare i vinogradare Bregovite Hrvatske, regije koja je najviše pogođena ovom bolešću vinove loze. Stručnjacima iz Hrvatske te vinarima i vinogradarima iz Međimurske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Karlovačke i Koprivničko-križevačke županije, pridružile su se kolege iz Slovenije, Austrije i Mađarske.

Na razini Europske unije, vinogradarstvo je, složili su se sudionici, jedan od najvažnijih poljoprivrednih sektora. Europska unija proizvodi oko 60% svjetskog vina, ili 145,5 milijuna hektolitara vina samo prošle godine. Prema podacima industrije, sektor zapošljava 1,4% radnika u Uniji i doprinosi s 0,8% njezina BDP-a, što je usporedivo s, primjerice, industrijom čelika – i najzornije dočarava kako je vino strateški proizvod Europe. U Hrvatskoj vinogradarstvo obuhvaća oko 20 tisuća hektara vinograda, a iza tih brojki stoje tisuće obiteljskih gospodarstava. Ovaj sektor zapošljava i zadržava ljude u ruralnim područjima te povezuje poljoprivredu s turizmom, gastronomijom i izvozom. Stoga je jasno kolika je opasnost za Hrvatsku bolest zlatne žutice. Nema izravnog lijeka i ako se ne reagira na vrijeme može dovesti do potpunog propadanja vinograda. U nekim europskim regijama, rečeno je na susretu, zabilježeni su gubici uroda i do 80%, a pojedini vinogradi morali su se potpuno iskrčiti.

– Kroz novi vinski paket mjera koji će se idući tjedan glasati na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, mi smo na razini Europske unije otvorili mogućnost da se zajedničke aktivnosti prevencije bolesti i nametnika, uključujući zlatne žutice, sufinanciraju u iznosu od 100%. To otvara mogućnost Vladi Republike Hrvatske da, kroz izmjene Strateškog plana ZPP-a, uvrsti nove intervencije usmjerene na borbu protiv zlatne žutice i tu svakako podupirem zahtjeve vinara te apeliram na Vladu da se bez odgode krene sa sufinanciranjem troška zaštitnih sredstava namijenjenih suzbijanju američkog cvrčka kao glavnog vektora zaraze kao i da se obeštećenje za zamjenu svih zaraženih trsova, a ne samo obnova onih vinograda u kojima je zaraza zlatnom žuticom premašila 20%. Također, Hrvatska se mora ugledati i na neke druge, uspješnije primjere iz Europe, primjerice susjedne Slovenije. Njihov se model temelji na sustavnom državnom financiranju obveznog uklanjanja i zamjene zaraženih trsova, čime se vinogradare potiče na pravovremeno provođenje fitosanitarnih mjera, dok u Hrvatskoj takav ciljano financiran i stabilan sustav još uvijek nije uspostavljen i teret je na vinarima – rekao je Vešligaj.

Mjere koje su na stručnom skupu formulirane kao nužnost, a za koje zastupnik Vešligaj ističe da ih je moguće financirati kroz europska sredstva i novi prijedlog stopostotnog sufinanciranja su: obeštećenje za zamjenu svih zaraženih trsova, a ne samo vinograda u kojima je zaraza premašila 20%, 100% sufinanciranja za insekticide i sredstva te sufinanciranje potencijalno korisne opreme (npr. oprema za termoterapiju) te krčenje zapuštenih vinograda na teret jedinica lokalne samouprave i države. Preduvjet za ovo, čulo se, izmjena je strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske te je zastupnik Vešligaj još jednom pozvao Vladu RH i Ministarstvo poljoprivrede da navedeno što prije učini. Također, resorno ministarstvo trebalo bi provesti dodatne mjere za koje vinari smatraju kako su neophodne za suzbijanje i prevenciju zlatne žutice: nadzor te upis svih vinogradarskih površina u Vinogradarski registar, veći broj inspektora i bolji nadzor te sankcije za one koji krše pravila i obveze u pogledu suzbijanja zlatne žutice. Zaključci ovog stručnog susreta bit će predstavljeni u Europskom parlamentu u Bruxellesu sljedeći tjedan u sklopu plenarne rasprave na temu novog vinskog paketa i stanja u europskom vinogradarstvu, poručio je Vešligaj.

Video

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.