Pokretanje i upravljanje vlastitim poslom zahtijeva od poduzetnika donošenje brojnih odluka. Ne radi se tu samo o izboru djelatnosti ili odabiru provjerenih klijenata i suradnika, poduzetnici svakom svojom odlukom utječu na upravljanje troškova i planiranja rasta svojeg poslovanja. Pritom se često podcjenjuje uloga računovođa jer njihova uloga nije samo evidentiranje nastalih događaja i ispunjavanje zakonskih obveza. Pravodobne i točne informacije o prihodima, rashodima, obvezama i financijskim mogućnostima poduzetniku mogu pomoći da donosi bolje odluke i na kraju uspješnije vode svoje tvrtke.
Digitalni alati postupno mijenjaju način prikupljanja, obrade i razmjene poslovnih podataka, a tu spadaju i računovodstvene usluge, no AI ne može ukloniti potrebu za stručnim znanjem i razumijevanjem specifičnih potreba svakog poduzetnika. Koliko se računovodstvena struka općenito prilagođava tim promjenama, s kakvim se izazovima susreće i zašto je kvalitetan odnos računovođe i poduzetnika važan od samih početaka poslovanja, neke su od tema 4. Susreta računovođa HOK-a, koji će se održati od 23. do 25. listopada u Petrčanima.
Računovođa je više od osobe koja vodi knjige
Računovodstvena struka danas se suočava s velikom potražnjom za stručnim kadrom, ali i s nedostatkom nove generacije računovođa, mladih ljudi koji bi trebalii preuzeti posao iskusnijih kolega. Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore, upozorava da odgovornost koju računovođe preuzimaju nije uvijek popraćena odgovarajućim priznanjem i vrednovanjem njihova rada.
„Računovodstvena struka danas je iznimno važna i tražena na hrvatskom tržištu rada, ali istodobno moramo otvoreno govoriti o izazovima s kojima se suočavamo. Kvalitetnog, stručnog i odgovornog računovođu nije jednostavno pronaći. Obrazovni sustav već godinama ne osigurava odgovarajuće osposobljeni kadar, a posebno zabrinjava činjenica da interes mladih za ovu profesiju ne prati potrebe gospodarstva.
Razlog tome svakako je i velika odgovornost koju računovodstveni posao nosi. Računovođe danas ne vode samo poslovne knjige, nego su često prva savjetodavna točka poduzetnicima, osobito onima koji tek započinju poslovanje. Svakodnevno prate promjene propisa, tumače porezne obveze, osiguravaju pravodobno izvještavanje i predstavljaju važan oslonac pri donošenju poslovnih odluka. Nažalost, ta razina odgovornosti nije uvijek praćena odgovarajućim društvenim priznanjem, vrednovanjem rada i primanjima. Kao predsjednica Sekcije računovođa HOK-a, smatram da moramo nastaviti raditi na promociji zanimanja, povezivanju obrazovnog sustava s praksom te stvaranju uvjeta u kojima će mladi računovodstvo prepoznati kao perspektivnu, dinamičnu i cijenjenu profesiju.“
Koliko je takva stručna podrška važna u svakodnevnom poslovanju, iz vlastitog iskustva zna i Marina Kršek iz NEXT GRUPE, obrta za knjigovodstvene usluge. Njezin posao, kaže, odavno nadilazi samu obradu dokumentacije i ispunjavanje zakonskih obveza.
„Naš posao odavno nije samo vođenje poslovnih knjiga, obračun poreza i predaja propisanih obrazaca. Poduzetnici nam se obraćaju za pomoć oko različitih administrativnih, poreznih i informatičkih pitanja, a vrlo često i za probleme koji nisu izravno povezani s računovodstvom.
Smatram da je suradnja između računovođe i poduzetnika onakva kakvu dogovorimo na početku poslovnog odnosa, ali se ona tijekom vremena često proširuje. Poduzetnik se susreće s brojnim pitanjima i problemima, a računovođa mu je često prva osoba kojoj će se obratiti jer ne zna kome bi drugome.
Zbog svega toga smatram da je računovođa jedan od važnih partnera u poslovanju poduzetnika, a ne samo osoba koja evidentira poslovne događaje i ispunjava zakonske obveze.“
Pogreške koje je lakše spriječiti nego ispraviti
Jedan od ključnih trenutaka za uspostavljanje takve suradnje jest sam početak poslovanja. Poduzetnici koji tek pokreću obrt ili tvrtku moraju razmišljati o mnogočemu, a financijske i porezne posljedice pojedinih odluka ne moraju im uvijek biti jasne. Upravo zato računovođa može biti važan i prije nego što poduzetnik krene ostvarivati prve prihode.
„Jedna od najčešćih pogrešaka mladih i malih poduzetnika jest to što računovođu uključuju tek nakon što su već donijeli važne poslovne odluke, a ponekad i nakon što su nastale prve poteškoće. Kvalitetan računovođa trebao bi biti uključen već u fazi planiranja poslovanja, odnosno prije samog pokretanja poduzetničkog pothvata. Pravodobnim savjetovanjem moguće je izbjeći niz pogrešaka, od neodgovarajućeg odabira pravnog oblika poslovanja i nerazumijevanja poreznih obveza do pogrešnog planiranja troškova, likvidnosti i novčanog toka“, ističe Mostarčić.
Dodaje kako poduzetnici ponekad ostvareni prihod poistovjećuju s novcem kojim slobodno raspolažu, pritom zanemarujući buduće porezne obveze, doprinose, troškove poslovanja i ulaganja koja ih čekaju.
Slično iskustvo ima i Kršek, koja naglašava da je za kvalitetnu suradnju važno da poduzetnik računovođu uključi u donošenje odluka, a ne samo u rješavanje već nastalih problema.
„Ja svojim klijentima uvijek na početku suradnje kažem da mi se prije donošenja važnih poslovnih odluka obrate za savjet, a onda zajedno krećemo u realizaciju. Razlog je jednostavan: određene odluke mogu imati porezne, financijske i druge posljedice kojih poduzetnik nije svjestan.
Smatram da je u našem odnosu najvažnije povjerenje. Računovođa mora poznavati poslovanje klijenta, a klijent mora biti spreman otvoreno razgovarati o svojim planovima, problemima i financijama.“
Važnost pravodobnog savjetovanja postaje još jasnija kada se pojave problemi s troškovima ili novčanim tokom. Poduzetnik može poslovati s dobiti, a istodobno nemati dovoljno novca za podmirivanje obveza, primjerice zato što mu kupci kasne s plaćanjem. U takvim situacijama računovodstveni podaci mogu upozoriti na rizike prije nego što oni prerastu u veći problem.
„Ažurni i pravodobni računovodstveni podaci mogu biti vrlo dobar pokazatelj stanja poslovanja i upozoriti poduzetnika na potencijalne probleme, ali i na prilike za daljnji razvoj poslovanja.
Primjerice, ako poduzetnik ostvaruje dobit koja je znatno veća od očekivane, možda je vrijeme da razmotri dodatna ulaganja i daljnji razvoj poslovanja. Ako se pojavljuje gubitak ili troškovi rastu brže od prihoda, potrebno je analizirati uzroke i razmotriti promjene u organizaciji poslovanja.
Posebno je važno pratiti likvidnost. Poduzetnik može poslovati s dobiti, a istodobno nemati dovoljno novca za podmirivanje svojih obveza jer mu kupci kasne s plaćanjem. Upravo zato računovodstveni podaci nisu važni samo zbog zakonskih obveza nego i zbog razumijevanja stvarnog stanja poslovanja“, objašnjava Kršek.
Digitalizacija donosi promjene, ali i nove obveze
Uz odgovornost za financijsko stanje klijenata, računovođe se moraju prilagođavati i promjenama načina rada. Digitalizacija, novi sustavi i eRačuni trebali bi pojednostavniti poslovne procese, ali prilagodba u praksi nije uvijek jednostavna. Mostarčić ističe da je 2026. godina donijela velike promjene za struku.
„Digitalizacija računovodstva u Hrvatskoj tijekom 2026. godine predstavlja jednu od najvećih promjena u načinu rada naše profesije u posljednjih nekoliko desetljeća. Posebno bih istaknula uvođenje novog sustava fiskalizacije i širu primjenu eRačuna, što je značajno promijenilo svakodnevne poslovne procese.
Možemo reći da je početno razdoblje prilagodbe, odnosno vrijeme „dječjih bolesti“, uglavnom iza nas, iako su se računovođe tijekom godine suočile s brojnim izazovima – od novih tehničkih zahtjeva i prilagodbi poslovnih programa do dodatnih edukacija, usklađivanja procesa s klijentima i tumačenja novih obveza.
Digitalizacija je u mnogim slučajevima donijela dodatno administrativno i organizacijsko opterećenje upravo računovođama, koje su morale istodobno osiguravati redovito poslovanje svojih klijenata i prilagođavati se novim sustavima. Neupitno je da nove tehnologije imaju potencijal pojednostavniti naš rad, no taj potencijal možemo u potpunosti ostvariti tek kada sustavi budu kvalitetno povezani, pravila jasna, a poslovni procesi usklađeni. Naš je stav da digitalizacija mora biti u službi računovodstvene struke i poduzetništva, a ne dodatni teret onima koji je svakodnevno provode.“
Slične izazove prepoznaje i Kršek, osobito u radu s klijentima koji nemaju jednaku razinu informatičkog znanja. Računovođe tako uz svoje osnovne poslove sve češće pomažu poduzetnicima u korištenju novih alata i snalaženju u digitalnim sustavima.
„Digitalizacija je trebala ubrzati i pojednostavniti poslovanje, što je u mnogim segmentima i ostvareno. Međutim, u posljednjih nekoliko godina svjedočimo i znatnom povećanju obveza računovođa. Osim što pratimo promjene propisa i obrađujemo poslovnu dokumentaciju, sve češće pomažemo klijentima u korištenju novih informatičkih rješenja i preuzimamo dio administrativnih poslova s kojima se sami teško snalaze.
Moramo biti svjesni da svi poduzetnici nemaju jednaku razinu informatičke pismenosti. Imamo klijente kojima su digitalni sustavi i novi alati vrlo jednostavni, ali i one kojima je prilagodba velik izazov. Kada se pojave problemi s izdavanjem računa, internetskim bankarstvom, Fiskalizacijom ili drugim administrativnim sustavima, često se obraćaju upravo nama. Iako dio tih poslova nije izravno povezan s vođenjem poslovnih knjiga, računovođa je često prva osoba od koje traže pomoć.“
Zato, upozorava Kršek, digitalizaciju ne treba automatski poistovjećivati sa smanjenjem opsega posla. Dio procesa postaje jednostavniji, ali dodatne obveze i potreba za podrškom klijentima mogu posao učiniti složenijim.
Struci trebaju jasnija pravila i novi ljudi
Uz digitalizaciju, računovođe očekuju i nove obveze koje stupaju na snagu od početka 2027. godine. Mostarčić upozorava da se struka već godinama prilagođava promjenama propisa, dok odlazak iskusnih stručnjaka u mirovinu dodatno otvara pitanje tko će ih zamijeniti.
„Računovođe su već godinama izložene neprestanim promjenama propisa i novim obvezama, a 2026. godina pokazala je koliko njihova provedba u praksi može biti zahtjevna. Točno je da ni rad sustava ePorezna, kao ni pojedinih drugih aplikacija, nije uvijek bio na očekivanoj razini, a posljedice takvih poteškoća najčešće su osjećali upravo računovođe i poduzetnici. Već od 1. siječnja 2027. očekuju nas nove obveze u okviru Fiskalizacije 2.0, a istodobno se suočavamo s ozbiljnim izazovom generacijske smjene. Velik broj iskusnih računovođa odlazi u mirovinu, dok mladih stručnjaka koji bi ih zamijenili nema dovoljno.“
Pritom smatra da je važno osigurati otvorenu komunikaciju između struke i nadležnih institucija te u pripremu novih rješenja uključiti iskustva iz svakodnevnog rada. I upravo će se o takvim izazovima razgovarati na Susretu računovođa HOK-a u Petrčanima, uz praktična pitanja i promjene koje struku očekuju u novoj godini.
Za budućnost računovodstva neće biti dovoljno pratiti samo tehnološke novosti. Uz stručno znanje, računovođama će sve važnije biti razumijevanje poslovanja klijenata, komunikacijske i savjetodavne vještine te sposobnost da složene financijske informacije objasne jednostavnim jezikom.
Mostarčić zato ističe da je potrebno ulagati u edukaciju, povezivati obrazovanje s praksom i osigurati da se znanje i odgovornost računovođa primjereno vrednuju. Kršek, s druge strane, poduzetnicima poručuje da pri izboru računovodstvenog partnera ne gledaju samo cijenu usluge.
„Naravno, viša cijena sama po sebi ne jamči kvalitetu. Međutim, računovođu ne bi trebalo birati isključivo prema najnižoj cijeni, nego prema znanju, iskustvu, načinu rada, dostupnosti i, prije svega, povjerenju. Poduzetnik treba imati osjećaj da se može obratiti svom računovođi, da će dobiti pravodobnu informaciju i da će ga netko upozoriti kada postoji rizik ili mogućnost za poboljšanje poslovanja.
Ja uvijek nastojim s klijentima izgraditi upravo takav odnos. Želim da znaju da mi se mogu obratiti prije donošenja odluke, a ne samo kada treba predati dokumentaciju ili riješiti već nastali problem.
Ponekad nešto viša cijena računovodstvene usluge znači pravodobnu informaciju, kvalitetan savjet i sigurnost da netko kontinuirano prati važan dio vašeg poslovanja. A kada znate da je vaše poslovanje u dobrim rukama i zbog toga možete mirno spavati, onda shvatite da takva sigurnost zapravo nema cijenu.“
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom.