Ad hoc ankete – Croexit ima sve više pristaša

Dva su neformalna kluba koja “upravljaju” Europskom unijom. Prvi njegovi članovi, njih petorica, zovu “G5”, s aluzijom na G7, skupinu najmoćnijih država svijeta.

RH mora biti aktivna

Uz predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, u toj su skupini vođa EPP-a (pučana) u Europskom parlamentu Chairman Manfred Weber, vođa socijaldemokrata (SD) Gianni Pittella, potpredsjednik Komisije Frans Timmermans te predsjednik Parlamenta Martin Schulz. Sastaju se, kažu nam ljudi iz njihova kruga, u hotelu Stanhope u Bruxellesu gdje se jednom ili dva puta mjesečno nalaze na večeri. Drugi je pak klub “utemeljitelja Unije” – ministara vanjskih poslova Francuske, Italije, Belgije, Nizozemske i Luksemburga. Ne tako davno procurila je vijest o tajnom sastanku u Rimu, o kojem se nikada nije doznalo više osim da se “razgovara o Europi”. Nakon odluke građana Ujedinjenog Kraljevstva o izlasku iz EU, ta dva kluba žele preuzeti preslagivanje Europe. Mehanizam je već u pokretu.

Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz već je pripremio 10 programatskih točaka reforme EU u kojoj navodi, među ostalim, ekonomski Schengen, zajedničku useljeničku politiku i veće izdatke iz proračuna za znanost, dok se klub utemeljitelja, kojima se pridružio Juncker, jučer sastao u Njemačkoj, odakle su poručili da će Njemačka i Francuska predstaviti konkretna rješenja za EU.

Upravo su takvi sastanci paradigma onoga što se zamjera Uniji – nedemokratičnost, odvajanje “središta” i periferije, što i jest argument mnogim euroskepticima, čiji broj i u Hrvatskoj raste, a ad hoc internetske ankete pokazuju da bi i Croexit (izlazak Hrvatske) imao veliki broj pristaša – da nastave na valu odluke o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz EU.

– Budućnost EU je u transformaciji, koje nije ni do sada nedostajalo. No sastanak šestorice ministara jasan je signal da će te države pokušati integrirati središnji dio koji bi imao puno više zajedničkih elemenata funkcioniranja nego dosad. I to ne bi bio presedan jer postoje i Schengen i eurozona u koje nisu uključene sve države. Ostale države ostale bi u onoj brzini u kojoj im to dopuštaju političke situacije, otpori polufederalističkoj Uniji i otpori onih snaga koje na antiEU agendi žele dobiti izbore jer svatko tko danas obuče antieuropsko ruho može računati na podršku biračkog tijela – smatra europarlamentarac Tonino Picula (SDP, SD).

Na pitanje bi li Hrvatska bila gurnuta na marginu u slučaju Europe s dvije brzine, kaže: – Da, ako budemo pasivni.

Hrvatska, najmlađa članica, također je pred odlukom. Iz izvora u hrvatskoj Vladi doznaje se da će premijer Tihomir Orešković u utorak sudjelovati na sastanku s britanskim premijerom Davidom Cameronom, a dan poslije na sastanku 27 šefova država EU gdje će se raspravljati o posljedicama Brexita. Proces promišljanja reforme EU, na koji je pozvao i ministar vanjskih poslova Miro Kovač, tek treba uslijediti. Hrvatska mora odlučiti i jasno reći za zajedničkim stolom što želi – više ili manje Europe.

Prijete novi referendumi

S druge strane, odgovor na stanje neizvjesnosti, smatra europarlamentarac Davor Ivo Stier (HDZ, EPP), samo je jedno: izjednačavanje razlika između članica.

– Sad će biti s jedne strane glasova za razbijanje EU i novih referenduma, a s druge za produbljivanje integracije kroz Europu više brzina. Smatram da je i u interesu EU i Hrvatske da ne dođe do novih podjela, podjele proračuna ili “više brzina”, a to se može postići samo s više kohezije te s više politika i mjera koje će smanjivati razlike unutar Europe i razlike između bogatijih i siromašnijih. I u hrvatskom nacionalnom interesu je izbjeći podjele kako se ne bi dogodilo da ostane Hrvatska na nekoj siromašnoj periferiji – smatra Stier.