10 izbornih zapovijedi vjernicima: žele promjene, ali ne i ići ulijevo

Crkva neće skrenuti ulijevo, tvrde naši izvori u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj. Hrvatski biskupi, koji se od utorka okupljaju na svom redovitom jesenskom zasjedanju, jedan dio svoje sjednice posvetit će političkoj situaciji u zemlji, izborima i pripremiti posebnu poruku vjernicima za same izbore. A ta poruka nikako neće biti "ljevičarska", već će biskupi, kako doznajemo, naglasak staviti na vjerničku savjest, što znači da će preporučiti vjernicima da ne glasuju za one stranke i nositelje lista koji su protiv (tradicionalnih) kršćanskih vrijednosti, od obitelji i braka, preko pobačaja i eutanazije, tj. prava na život, ali i očuvanja vitalnih nacionalnih interesa.

Hrvatski biskupi, u svojoj političkoj duši listom su tipični hadezeovci i po svome habitusu odgovaraju posve standardima Hrvatske demokratske zajednice. U biskupskom koru nema nijednog biskupa i nadbiskupa koji je ljevičar i liberal, već je riječ o više ili manje nijansiranoj desnoj poziciji. No, usprkos tome, među biskupima ima onih koji vide da Hrvatskoj prijeti potonuće na većini strateški polja i da je društvo razoreno upravo samovoljom trenutačnih političkih elita, koje su zemlju premrežile vlastitim koruptivnim interesima i većinu stanovnika dovele do bezizlazne situacije.

Sanader - idealan lik

Crkva na takvo političko stanje nema odgovora. Tek povremeno ga traži (i pronalazi) posebna komisija Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije, koja jedina progovara o važnim temama za nacionalnu sudbinu, ali njezine poruke, nakon što pronađu put do medija, dosad nisu pokazale da su obratile ijednu političku savjest. Štoviše, sama je Iustitia et pax često ogorčena političkim autizmom, kao npr. sada u svojoj posljednjoj izjavi zbog izmjena Zakona o trgovini, koji će radnice u trgovinama, prema njihovu mišljenju, poniziti do razine roblja.

Kod aktualne vlasti biskupi podržavaju završetak pregovora za pristup EU i antikorupcijsku kampanju, premda se dosad ni na jednoj razini nisu distancirali od bivšeg premijera, s kojim su bili u odličnim odnosima, jer se pretpostavlja da, s jedne strane, čekaju sudske presude, a s druge, ne žele dovesti u pitanje vlastiti kredibilitet jer je premijer Sanader bio gotovo idealan politički lik za crkveni vrh sve do svoga posrnuća.

Važnost biskupske naklonosti vrlo dobro znaju u trenutačnom vodstvu HDZ-a pa je premijerka Kosor vrlo vješto iskoristila gužvu oko Dajle da pridobije simpatije većine biskupa i puka, ali istodobno i pošalje poruku, svojim nedolaskom u Mariju Bistricu na Veliku Gospu, kardinalu Josipu Bozaniću da i političke simpatije mogu imati svoje granice. Također, izrijekom je, u prezentaciji HDZ-ova programa, rekla da ne dolazi u pitanje nikakva revizija ugovora s Vatikanom i time praktički stavila točku na isforsirani sukob Svete Stolice i Hrvatske, koji je nastao nakon slučaja Dajla. Crkva u Hrvatskoj, dakle, može mirno spavati i neće joj se dirati ni u vjeronauk u školama, dušobrižništvo u vojsci i policiji, gospodarske ugovore, povrat imovine...

I upravo u tome je najsnažnija veza između crkvene i aktualne političke vlasti jer se već sada pripremaju projekti za novu crkvu Vojnome ordinarijatu i veliki zahvati u povratu imovine, gdje bi Crkva trebala kao naknadu štete dobiti zgrade Političke škole u Kumrovcu i to osobno iz ruku premijerke Kosor.

Krive računice

Sve je to, dakako, dio već viđenog predizbornog folklora, kao što je očito i da lijeva koalicija dosad još ništa nije napravila u svome približavanju crkvenom vrhu. Ivica Račan tu je bio znatno suptilniji i mudriji, dok sadašnji vrh Kukuriku koalicije očito drži da ne treba pridavati veliku pažnju stavu crkvenog vrha pred izbore jer će i velika većina vjernika jednostavnim automatizmom glasovati za promjene, baš kao što je mnogo vjernika dalo svoj glas agnostiku Josipoviću u borbi za Pantovčak s crkvenim kandidatom Bandićem. No, ta se računica u parlamentarnim izborima može pokazati posve krivom, kao što je bilo krivo postavljena i crkvena podrška Bandiću, kojemu ni tako snažno lobiranje nije moglo popraviti ključne pogreške u drugom krugu.

I na koncu, crkveni se vrh, čini se, posve distancirao od HRAST-a, pokreta koji je iznikao upravo pod crkvenim (i nekim biskupskim) pokroviteljstvom premda su mnogi svećenici očekivali da će im upravo u predizborno vrijeme biti glavna zadaća agitiranje za taj novi političko-crkveni pokret/stranku. No, upute koje će dobiti pred ove izbore bit će nalik svim prijašnjima – poziv vjernicima da glasuju po svojoj savjesti, što u naravi nikako ne bi trebalo biti isuviše lijevo.

Plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije, 43. u nizu, održat će se u Varaždinu od 18. do 20. listopada u domaćinstvu Varaždinske biskupije i njezina biskupa Josipa Mrzljaka, javlja Izvještajna katolička agencija Ika. Zasjedanje počinje u utorak 18. listopada u Svećeničkom domu Varaždinske biskupije u Varaždinu, Zagrebačka 3a, u 9.30 sati. Isti dan članovi HBK slavit će misu u varaždinskoj katedrali Uznesenja Marijina u 18 sati. Nakon mise, u 19.30 sati u zgradi Varaždinske županije, Franjevački trg 7, primit će ih varaždinski župan Predrag Štromar sa suradnicima te v.d. gradonačelnika Varaždina Zlatko Horvat. Konferencija za medije održat će se u četvrtak 20. listopada.