U RH najmanji udar visokih cijena goriva

Najnovije istraživanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o utjecaju cijena goriva na inflaciju u Europi pokazalo je kako je on, od svih zemalja EU te tzv. Nove Europe, najmanji u Hrvatskoj.

Cijene i dalje nerealne?
Hrvatska je, naime, na začelju ljestvice od čak 41 europske zemlje, na koje se odnosi MMF-ovo istraživanje, tako da sva dosadašnja uvjeravanja kako je uz prošlogodišnji rast cijena hrane, visoka cijena goriva u nas bila glavni generator inflacije – koja je u rujnu na godišnjoj razini iznosila 6,4 posto – padaju u vodu.

S obzirom na to da hrana čini gotovo 30 posto udjela u hrvatskoj potrošačkoj košarici, njezin je udio veći od 3 posto u inflaciji zaslužen, drže u MMF-u. Goriva i energenti pak u košarici sudjeluju s nešto više od 8 posto, od čega na tekuća goriva otpada 0,8, a na kruta 1,2 posto, što znači da je rast cijena energenata najmanje utjecao na inflaciju.

Pitanje je, stoga, hoće li svi oni, koji su dosad, pozivajući se na rast cijena energenata i hrane u svijetu, a time i inflacije, dizali cijene, sada spustiti neopravdano napuhavane cijene? Odgovor je – neće – tvrde i u Nezavisnim hrvatskim sindikatima, s obzirom na to da i nakon rekordne žetve u Europi, a i drugih vrhunskih prinosa, u Hrvatskoj još nisu snižene ni cijene kruha i drugih pekarskih proizvoda, koje je generirala lanjska nestašica žitarica i uljarica.

– Nema kraja muljatorima koji su na račun goriva dizali cijene, čak i unaprijed obračunavali poskupljenja i generirali inflaciju, a sad kad su cijene nafte niže nego lani u isto vrijeme, ne žele pojeftiniti. Dapače, u cijene već uračunavaju i buduću recesiju u RH, pa i dalje jako dobro zarađuju i jako dobro to opravdavaju – tvrdi Krešimir Sever, čelnik NHS-a.

S muljatorima u javnost
Trenutačno, ističe, imamo sve preduvjete za sniženje cijena hrane i drugih roba i usluga, pogotovu onih vezanih za prijevoz te se očekuje djelovanje države. Ona bi, tvrdi, već sada trebala javno prozivati one kojima je dala “masne” poticaje, što nije ništa drugo nego novac iz džepa građana, a nisu srezali cijene. Čak se pokazalo kako su ti veliki sustavi, koji utječu i na formiranje cijena, skuplji nego mali proizvođači, za koje su svi tvrdili da su nekonkurentni.

Rezultat? Ljudi su već počeli mijenjati prehrambene navike jer je samo hrana u posljednjih godinu dana poskupjela između 15 i 71 posto. Zaduživanje kod banaka je prepolovljeno. Nikome se ne ide u rizične kredite s nesigurnim kamatama, dok banke, s druge strane, gladuju za sigurnim novcem i plasmanima, kaže Sever.

– Hrvatski građanin ne živi prosječno dobro, nego prosječno loše – kaže, te dodaje kako je vrijeme da zajedno sjednu oporba, vlast i sindikati i nađu sredstva kako bi se recesija, na koju ni Hrvatska neće ostati imuna, lakše prebrodila.