U Karlovačkoj županiji 80 područja divljih svojti, stanišnih tipova i ptica

KARLOVAC – Iako je 2007. Vlada RH donijela uredbu o proglašenju ekološke mreže, kojom su propisana područja za divlje svojte, stanišne tipove, ptice, što uključuje i speleološke objekte u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, mnogi ne znaju što taj pojam znači za zaštitu prirode.

– I Hrvatska je morala proglasiti ekološku mrežu prije nego što uđe u EU, odnosno u europsku ekološku mrežu NATURA 2000. Europa cijeni krš i prirodu, jer to nije uništeno. Cilj je ekološke mreže da tako ostane. Močvare ili bukove šume su rijetke u Europi, a u nas su uobičajene, iako mi toga nismo svjesni. Slično je sa špiljama, staništima nekih biljaka ili ptica – kaže Martina Petrak, stručna suradnica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima.

U našoj je županiji 80 područja ekološke mreže RH, a od toga 76 važnih područja za divlje svojte i stanišne tipove te četiri međunarodno važna za ptice. U ekološku mrežu spadaju ribnjaci Draganići, Klek, povremeno jezero Blata, polje Lug, Bjelolasica, Lička Jesenica, ozaljska špilja, a rijeke su koridori i povezuju dijelove mreže.

– Kako bi se u ekološkoj mreži moglo djelovati bez ugrožavanja prirode, treba izraditi plan upravljanja. To je dugotrajan proces, koji uključuje gospodarski, civilni, turistički sektor i druge čimbenike. Ako tu netko želi raditi bilo kakav zahvat ili djelatnost, provodi se ocjena prihvatljivosti, a Ministarstvo kulture izdaje rješenje. Nije potrebno isključiti gospodarski ili turistički sektor, sve se može uvjetovati – ističe Martina Petrak.