Teško je razumjeti da se dogodila takva strahota

KARLOVAC – Kako danas opisati i približiti sve strahote Drugog svjetskog rata i holokausta djeci od 14, 15 godina ili bilo kome tko to nije i sam doživio? To je pitanje na koje si svake godine pokušavam odgovoriti u dane sjećanja, kazao je Slavko Goldstein, povjesničar, publicist, pisac, Karlovčanin i čovjek koji je kao 13-godišnjak doživio što znači biti progonjen samo zato jer je bio drukčiji.

Skrivali se u Karlovcu
– Teško je o tome pričati. Današnjem djetetu iz moje perspektive mogu reći da je nezamislivo da se takav zločin uopće mogao dogoditi. Bilo je to doba ekstremizma u kojem je stradalo i ubijeno više ljudi nego u svim drugim ratovima. Govorimo o nekoliko milijuna mrtvih ljudi. Ni sam tada nisam shvaćao što se događa.

Dolazili su nam prijatelji koji su bježali iz Beča i sklanjali se kod nas u kući u Karlovcu. Tek kada se to počelo događati u Hrvatskoj i kada je i moja obitelj zbog toga stradala, postao sam svjestan strahota – prisjeća se Goldstein. Tih je godina karlovačka Židovska općina imala 270 članova i još 60-ak osoba koje su po zakonima NDH bile progonjene. Rat je preživjelo samo njih 51.

– Velika većina ih je nestala ili stradala u koncentracijskim logorima u Njemačkoj, a dio stradao u partizanima. Karlovac se može ponositi da od ukupno 16.000 proglašenih Pravednika među narodima koji su tijekom rata spašavali Židove, ima dva sugrađanina.

To su prvi hrvatski pravednik Pavao Horvat i Agata Gjerek – istaknuo je S. Goldstein. Iako je danas teško približiti sve strahote iz toga razdoblja, karlovačke škole svake se godine redovito prisjećaju nevinih žrtava stradalih u ratnim sukobima. Tako i Gimnazija Karlovac cijeli tjedan obilježava Dan sjećanja na holokaust i sprječavanje zločina protiv čovječnosti. Središnja tema iskazivanja pijeteta stradalima bile su žrtve Vukovara i Jasenovca.

Jasenovac i Vukovar
Naglasak je bio upravo na sprječavanju zločina protiv čovječnosti. Prezentacijom dokumentarnog materijala i raspravom srednjoškolci su potaknuti na razmišljanje o čovječnosti i dobrobiti u životu, kao sredstvu borbe protiv nasilja i zločina.

– Cilj je da iz priče o Jasenovcu i Vukovaru povuku paralele i činjenice o smrtnom stradavanju velikog broja stanovništva, što nije rezultat vojnih akcija. Iako se ta tema obrađuje tek u četvrtom razredu srednje škole, djeca dosta znaju – napominje prof. Snježana Štranjgar, koja je bila na edukaciji u Izraelu.