Zabrinjavajuće promjene: Evo kako će Hrvatska obala izgledati za 80 godina

U posljednja dva desetljeća broj katastrofa uzrokovanih ekstremnim vremenskim prilikama gotovo se udvostručio na 6.681, u odnosu na 3.656 između 1980. i 1999. godine, navodi se u ovogodišnjem izvješću Ujedinjenih naroda objavljenom uoči Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa. Oko četiri petine katastrofa u tom razdoblju otpada na poplave i oluje, no bilježi se i više suša, šumskih požara i toplinskih valova. 

„Nejasno je zašto svojom voljom i svjesni nastavljamo sijati sjeme svog uništenja, usprkos znanstvenim dokazima da svoj jedini dom pretvaramo u nenastanjiv pakao za milijune ljudi“, stoji u uvodu. 

Prema prošlogodišnjem izvješću Međunarodnog panela za klimatske promjene Ujedinjenih naroda (IPCC), globalne temperature vjerojatno će porasti na 1,5 Celzijevih stupnjeva iznad predindustrijskih razina između 2030. i 2052. ako se zagrijavanje nastavi trenutnom brzinom. 

Na sličan scenarij upozorava i članak o klimatskim promjenama objavljen u PNAS-u  2017. godine koji predviđa će do 2100. godine svijet biti topliji za 3 Celzijeva stupnja te upozorava da će prema takvim scenarijima razina mora diljem svijeta do kraja stoljeća porasti između 4,3 i 9,9 metara u odnosu na prosjeke prije drastičnih promjena na Zemlji uzrokovanih klimatskim promjenama.

Što to znači za Hrvatsku, pokazuju sljedeće ilustracije:

Već i uz rast razine mora od samo jedan ili dva metra, sve rive na Jadranu bit će poplavljene. U slučaju rasta od 4 metra, bit će poplavljena i gotovo svaka stara gradska jezgra gradova uz obalu, a u slučaju rasta od 9 metara, pod vodom će biti Trogir, pola Solina, Kaštela, splitskog Poljuda, Dioklecijanove palače, Lore, luke i kolodvora... Najranjivije područje na klimatske promjene u Hrvatskoj je dolina Neretve. U slučaju rasta od 4 metra, nestaju Opuzen, Metković i Ploče... Pod vodom bi završila i stara gradska jezgra Dubrovnika. Na sjeveru, u Rijeci bi pod morem završila praktično svaka znamenitost ovog grada, a slično bi bilo i u Puli.

Kako bi se izbjegla sumorna budućnost Zemlje i pretvaranja iste u nenastanjiv pakao, nužno je brzo djelovati na prevenciji, prilagođavanju na klimatske promjene i smanjivanju rizika od katastrofa, zaključuje se u ovogodišnjem UN-ovom izvješću.