Fosilizirano stvorenje nalik stonogi otkriveno u Škotskoj možda predstavlja najstariju poznatu kopnenu životinju, skromnog pionira života na Zemlji prije 425 milijuna godina.
Znanstvenici kažu da je fosil iz doba silura, otkriven na otoku Kerrera na škotskim Hebridima i nazvan Kampecaris obanensis, naseljavao područje uz jezera i hranio se raspadajućim biljkama.
Fosil najstarije biljke s peteljkom, nazvane Cooksonia, također je pronađen na istom području.
Premda je Kampecaris najstarija kopnena životinja za koju se zna iz fosila, vjeruje se da su joj prethodili crvi u tlu, vjerojatno prije 450 milijuna godina, kazao je paleontolog Michael Brookfield sa Sveučilišta u Teksasu, glavni autor istraživanja objavljenog u časopisu Historical Biology.
Kampecaris, dug oko 2,5 centimetra nalikuje suvremenim stonogama, ali je pripadnik izumrle vrste koja nije predak današnjim stonogama. Kampecarisove noge nisu sačuvane u fosilu.
Bio je člankonožac, pripadnik široke skupine beskralješnjaka koja uključuje kukce, pauke i stonoge.
Život se prvo razvio u svjetskim oceanima, a eksplozija bioraznolikosti krenula je ugrubo prije 540 milijuna godina.
Trebalo je vremena da se život pojavi i na kopnu, počevši s biljkama poput mahovine prije 450 milijuna godina. Kasniji razvoj biljaka s peteljkom poput Cooksonije pomogao je razvoju kompleksnijeg kopnenog ekosustava.
Prvi kopneni kralježnjaci, vodozemci koji su se razvili iz riba koje su živjele u plićaku, pokazali su se prije 375 milijuna godina i to su bili preci gmazova, ptica i sisavaca kakve danas poznajemo.