PRIČA O USPJEHU

Ovdje ne radimo na robotima koji će zamijeniti ljude, nego koji će s ljudima raditi

Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
28.06.2021.
u 11:34
Novi centar za robotske tehnologije životno je djelo prof. dr. sc. Bojana Jerbića, vodećeg našeg stručnjaka za robotiku, koji nam je pozirao s robotom Rudijem vrijednim 3 milijuna kuna
Pogledaj originalni članak

Odnedavno se ispred istočnog ulaza u Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu nalazi neobična skulptura koja kao da više spada u Muzej suvremene umjetnosti nego u ustanovu koja se bavi strojevima i robotima. Pored vrata zgrade čija je vanjština vidljivo recentno uređena stoji ploča s jednostavnim napisom – CRTA. Riječ je o akronimu za Centar za robotske tehnologije, potpuni je naziv Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije koji će se službeno otvoriti danas. Životno je to djelo prof. dr. sc. Bojana Jerbića, vodećeg našeg stručnjaka za robotiku.

– Zapravo bi se centar trebao zvati europskim. Nitko nigdje u Europi nije uložio toliko novca u jedno ovakvo obrazovno i razvojno središte. Ni tih 36,7 milijuna kuna europskog novca ne odražava u cijelosti vrijednost cijelog projekta, bilo je i onih koji su rado prihvatili kontribuirati samo svojim radom. Klimaoprema donirala je elemente kirurške dvorane, agencija Bruketa&Žinić&Grey potpisuje vizualni identitet, a studio Roth&Čerina arhitektonski dizajn. Iako se radi o dosta novca, znate da, kada u nešto krenete praktički od nule, novca nikada dosta. Samo su građevinski radovi stajali 7 milijuna kuna – govori nam prof. Jerbić.

Robotički pas Spot

Oko 800 kvadrata prostora podijeljeno je u nekoliko prostorija koje jedna po jedna otkrivaju doista čuda moderne tehnologije, robotike i umjetne inteligencije. Nemajte sumnje, u Zagrebu se odvija budućnost prema budućnosti. Prvo nas je iznenađenje dočekalo nakon ulaska u prostoriju CRTA-e, prvo kroz prepoznatljiv zvuk hidrauličkog koraka poznatog robotičkog psa Spota, tvorevine američke tvrtke Boston Dynamics. Spota ste sigurno vidjeli barem na YouTubeu, ako već ne u nekoj televizijskoj seriji poput Black Mirrora, no izravan susret s njime nešto je drugo, gotovo pa razotkrivajuće, ali ipak ne i jezovito. Jer Spot, dodatno kontroliran od svojeg operatera putem tableta, ni po čemu ne daje naslutiti da bi mogao učiniti nešto nepredvidljivo. Prepoznaje prepreke na vrijeme, “osjeti” vas.

Foto: Marko Prpic/PIXSELL

– Ovdje je zbog različitih pokusa, interakcije s čovjekom, kao i s drugim robotima, ali i kako bismo se mi upoznali s načinom na koji funkcionira i na koji radi u ovom trenutku jedinstveni robot. Vidjet ćemo što ćemo sve moći s njim – govori nam prof. Jerbić kojemu je predstojeća godina posljednja akademska, a na njemu vidljivo uzbuđenje pokazuje koliko mu je ovaj projekt važan. A i morao bi biti ne samo njemu, jer ovakav centar pruža neslućene mogućnosti u do sada u nas podcjenjivanim područjima poput mehatronike.

– Postoji potreba za kadrovima u području robotike, mehatronike i umjetne inteligencije. Bez razvoja u tim područjima teško možemo očekivati neki proboj na polju inovacija gdje posljednjih godina ionako već zaostajemo. Ovdje želimo ostvariti vrhunske obrazovne uvjete na području robotike i umjetne inteligencije za studente kao i za one koji već rade ali im takvo znanje treba. Želio bih da Zagreb postane regionalno ishodište za povezivanje na području takvih novih tehnologija i za njihov transfer u gospodarske grane, govori nam najveći naš autoritet na području novih tehnologija.

Čini se da se ovdje može ispuniti i daleko više i od tako ambicioznih zahtjeva. Robotski pas Spot kretao se po laboratoriju u kojem je bilo još nekoliko robota koji znanstvenike u CRTA-i trebaju dovesti do novih saznanja i u umjetnoj inteligenciji i u robotici. I sam je logotip centra kao i skulpturu na ulazu napravila umjetna inteligencija. Ekipa dizajnera Brukete&Žinića&Greya potrošila je vremena kako bi naučila robota da ispiše slova “crta” koja uključuju i stilizirani kursor te oblike koje je “naučio” prateći njihove kretnje. Primjerice, robot Rudi koji vrijedi čak tri milijuna kuna ovdje je kako bi se istraživala mogućnost napretka u bihevioralnosti robota, odnosno poboljšalo njihovo snalaženje u kompliciranijoj, dakle promjenjivoj i dinamičnijoj ljudskoj okolini. Rudi je zapravo iCub, humanoidni robot stvoren u Insituto Italiano di Tecnologia, a sličnu svrhu ima i još nekoliko robotića koji će vas pozdraviti kada uđete u prostoriju ili obaviti neku drugu jednostavniju funkciju. Kao što se već vidjelo na primjeru Spota, sve što je u prostorijama CRTA-e proizvod je vrhunskih tvrtki poput, recimo, njemačke Kuke, čiji su roboti vrhunac u industrijskoj automatizaciji. Što će reći da je ova tvrtka otišla najdalje u jednoj od najkompliciranijih zadaća u razvoju robotike, a to je pokretljivost. Robot na ulazu u ovaj laboratorij ima, primjerice, metalnu ruku s kojom se možete rukovati.

– Riječ je o u osnovi istom postupku kao i kod malog djeteta, kada smo jako mali, ne znamo se još dobro koristiti rukama. To “ne zna” ni robot, mi ćemo kroz naše projekte pokušati doći do algoritama koji će to omogućiti, da on funkcionira što bolje. Tada će on biti puno korisniji u industriji, a pri tome svakako želim napomenuti i podvući kako mi ovdje ne radimo na robotima koji će zamijeniti ljude, nego koji će s ljudima raditi. I zato je potrebno doći do novih spoznaja o interakciji čovjeka i robota, načinu na koji će se oni lakše snalaziti u istoj onoj okolini u kojoj radi čovjek – kaže prof. Jerbić. Cilj je CRTA-e postići kvalitetnu suradnju s hrvatskim gospodarstvom. Primjerice, u jednom kutu stoji prototip koji je bio početak suradnje s Greypom, tvrtkom za razvoj električnih bicikala Mate Rimca, a onda je postao diplomskim radom.

– Bili smo počeli surađivati, no shvatili smo da se kod nas radi o jednoj drugoj razini primjene umjetne inteligencije u odnosu na njezinu primjenu u automobilima. Možda se nađemo u nekoj drugoj točki, vidjet ćemo – kaže prof. Jerbić. Dakle, razvidno je kako je cijeli ovaj centar usmjeren na, ako se može tako reći, humanizaciju umjetne inteligencije i primjene robota. U drugoj sali, odnosno Laboratoriju za autonomne sustave, postavljena je praktički dovršena linija za proizvodnju na kojoj se proizvode pojedini dijelovi za sustave koji se ovdje koriste ili će se izgraditi. Linija znači da je proces izrade jedne komponente postavljen od početka do kraja s robotima u svojim dionicama koji se neovisno kreću i proizvode zadani broj komponenti.

Foto: Marko Prpic/PIXSELL

– Ali s jednom razlikom – čovjek u svakom trenutku može intervenirati. I to je ono po čemu je naše razmišljanje drugačije u odnosu na ono koje prevladava u industriji gdje roboti potpuno neovisno rade na linijama uslijed čega ipak može doći do nesavršenosti pogrešaka u proizvodnji u situacijama i ako u procesu dođe i samo do manjeg pomaka. Ovdje to nije tako, robote se može zaustaviti tek jednim pokretom ruke, korigirati ih i odmah nastaviti dalje. Kao što vidite, cijeli je niz proizvoda identičan, govori nam znanstvenik pokazujući nam na liniji uredno posložene napravljene dijelove komponenti.

Tendencija je i da se sve što se može radi u samom centru. U tu svrhu postavljena je i jedna alatnica koja je zapravo smještaj za veliki i moderni višenamjenski stroj za obradu različitih materijala, slobodnim rječnikom rekli bismo CNC. No pravi je vrhunac ovoga centra razvoj sasvim novoga robota RONNA, odnosno robotske neuronavigacije. O RONNA-i smo često pisali, a zaista je riječ o ponosu domaćega znanja jer ona je već “odradila” solidan broj operacija u salama KB-a Dubrava pod vodstvom dr. Darka Chudyja i njegove ekipe sa Zavoda za neurokirurgiju.

Traženi stručnjaci

– RONNA je doista uspjeh. Jedan od ciljeva ovog centra je i razvoj nove generacije RONNA-e nakon što smo kroz laboratorij za medicinsku robotiku i kiruršku salu u kojoj se RONNA koristila osigurali dovoljno znanja za robotsku primjenu u kirurgiji, kaže prof. Jerbić.

Ipak, bez kadrova i najbolja oprema nema previše smisla. U ovom trenutku broj je osposobljenih za ovakve djelatnosti u nas prilično malen, a potrebe postoje kod niza tvrtki koje djeluju u području automatizacije te novih tvrtki koje se bave robotikom. Tako je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje relativno nedavno formiran studij mehatronike koji završava stjecanjem zvanja magistra inženjera mehatronike i robotike. Robot je upravo završni proizvod mehatronike. – Odaziv je odličan, otvorili smo 60 mjesta, sva su već popunjena pa se nadamo da ćemo moći otvoriti još na srodnim obrazovnim ustanovama. Jer, potrebe postoje, čini se da bi i 200 studenata godišnje bilo nedostatno za potrebe koje s vremenom kontinuirano rastu. Zato je ovaj centar ipak prije svega i obrazovni, sedam kolaborativnih, desetak industrijskih robota, mobilni i humanoidni roboti, medicinski sustavi, sve je to na raspolaganju studentima zajedno s dvije opremljene učionice u sklopu centra. Ovo je dugoročan plan – kaže prof. Jerbić.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.