zašto se mrzimo?

Gen mržnje ne postoji, mržnja je samo tvrdokorna emocija

Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
28.09.2018.
u 20:14
Pokusima se utvrdilo kako se i pozitivne i negativne emocije stvaraju u prednjem čeonom režnju mozga, limbičkom sustavu te amigdali
Pogledaj originalni članak

U Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića održana je prva od jedanaest tribina pod naslovom “Zašto se mrzimo?” u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, a kojima je cilj istraživati sve oblike mržnje. Na prvoj tribini “Postoji li gen mržnje?” govorili su naši najugledniji istraživači mozga, akademik dr.sc. Ivica Kostović, prof.dr.sc. Mario Vukšić te doc.dr.sc. Špiro Janović.

– Nema nikakvog pojedinačnog gena, dakako, niti je mržnja monogenska bolest, rekao nam je akademik Kostović na pitanje da prokomentira naslov tribine te pojasnio kako djeca do druge godine niti ne mogu osjećati ikakvu mržnju. Do četvrte godine djeca ne znaju niti da je netko u zabludi, kaže dr. Kostović. Pokusima je, nastavlja dalje, prepoznato kako se i pozitivne i negativne emocije stvaraju u prednjem čeonom režnju mozga, limbičkom sustavu te amigdali, velikom sklopu jezgara smještenom u dijelu vrha sljepoočnog režnja.

– Sam osjećaj mržnje može se javiti tek kasnije, tijekom sazrijevanja. Primjerice, primati bez majke koji su lišeni ljubavi i povezanosti skloniji su agresiji. Treba napomenuti kako su oni u nekim aspektima odgoja mladunčadi i "pametniji" od ljudi jer odgajaju svoje mlado do pete-šeste godine, dok naša djeca u vrtić idu već s tri, kaže počasni ravnatelj Hrvatskog instituta za istraživanje mozga. Kad smo se dotaknuli nasljedne sklonosti negativnim emocijama, dokazano je i da jednojajčani blizanci dijele slična politička shvaćanja.

Iskustvo u interakciji sa socijalnom okolinom je jako bitno u ovom kontekstu. Dokazano je da se mlađi političari u razmišljanju o domovinskoj sigurnosti vode emocijama, što se procesira u unutarnjem području čeonog režnja, dok oni stariji, bez obzira na to jesu li posrijedi demokrati ili republikanci, analiziraju što se događa u drugom, tjemenom režnju, kaže dr. Kostović. Bilo kakva sklonost, pa tako i mržnji, može se kompenzirati i gotovo eliminirati odgojem, ističe naš stručnjak za mozak. No, korigiranje u srednjoj školi definitivno je prekasno.

- Mržnja je tvrdokorna emocija i teško se s njom boriti što proporcionalno raste s dobi, kaže dr. Kostović.

>> Pogledajte kako će izgledati prva hrvatska podmornica koja će se uskoro graditi

ISTRAŽUJEMO

Kako početi investirati i planirati mirovnu? Evo zašto o tome trebate razmišljati već u dvadesetima

Rano počnite planirati mirovinu, pametno birajte investicije i budite dosljedni u svojim financijskim odlukama kako biste uživali u financijski stabilnijoj budućnosti, poručuju financijski stručnjaci i savjetuju početi sa štednjom već od prvog zaposlenja. Međutim, kako početi investirati i planirati mirovinu kada nam se teško uopće zamisliti u budućnosti, pogotovo ako smo tek u dvadesetima?

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 5

UU
uhljeb u holdingu
23:41 28.09.2018.

Nije istina.

DO
dom7
01:22 29.09.2018.

Ako ne postoji mrznja onda ne postoji ni ljubav....Prof.kaj vam je?

Avatar comparator
comparator
09:03 30.09.2018.

Prije svega ovdje nije definiran pojam mržnje . Po meni je to uzraženi i nekontrolirani iracionalani osjećaj antipatije koji granići s agresijom . Da bi taj osječaj čovjek mogao kontrolirati ovdje se ne navodi je svaki čovjek mora dozrijeti . E to dozrijevsnje mnogi ne dostignu i tada ova negativna emocija preuzima negativne karakteristike osobnosti pojedinca . Ima tu puno sociologije što ovaj površni članak nije pokrio ali je vjerujem imao nekakvu namjeru skrenuti temu ja genetici. No genetika s tim nema apsolutno nikakve veze .