Hrvatska U-21 reprezentacija u petak protiv Gruzije igra prvu utakmicu dodatnog doigravanja za plasman na Europsko prvenstvo koje se na proljeće iduće godine održava u Slovačkoj. Izabranici Ivice Olića su u kvalifikacijskoj skupini s Portugalom, Grčkom, Farskim Otocima, Bjelorusijom i Andorom bili drugi, pa će svoj put na Euro tražiti u dvjema utakmicama s Gruzijcima. Nakon prve utakmice u Tbilisiju ovog petka ubrzo se, točnije 19. studenog, igra i uzvrat u Rijeci.
Uoči utakmica istine za našu mladu selekciju vrijedi problematizirati kompletnu povijest hrvatske U-21 reprezentacije. Dok seniorska reprezentacija ostvaruje plasman na gotovo svako veliko natjecanje te na posljednja dva svjetska prvenstva ima čak i medalje, naša mlada reprezentacija od hrvatske samostalnosti nema ni približno toliko uspjeha. Ukratko, od dosadašnjih 15 europskih U-21 prvenstava na koje se selekcija Hrvatske mogla plasirati, plasman je ostvaren tek na njih pet, a u tih pet nastupa na europskim smotrama Hrvatska je upisala jednu jedinu pobjedu, uz četiri remija i čak jedanaest poraza.
Zašto mladi vatreni ne mogu ostvariti uspjeh? Problem je u Dinamu, Hajduku, Rijeci i Osijeku
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić