Kao što je bilo i očekivano, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Marijan Kustić (50) izabran je u Izvršni odbor Uefe na Kongresu održanom u beogradskom Sava centru.
– Zahvaljujem europskoj nogometnoj obitelji na iskazanoj podršci koju doživljavam kao veliko priznanje hrvatskom nogometu i našem Savezu. Sjajnim rezultatima zaslužili smo primjetno poštovanje svih zemalja članica te će mi biti istinska čast zastupati naš nogomet u Izvršnom odboru Uefe. Drago mi je što su kolege predsjednici saveza prepoznali program koji sam im predstavio, a koji dijeli vrijednosti aktualnog rukovodstva na čelu s predsjednikom Čeferinom, poput zajedništva, solidarnosti, poštovanja i jednakosti. Zahvaljujem svim suradnicima u Savezu i Izvršnom odboru HNS-a na podršci, ovo je značajna međunarodna i diplomatska pobjeda za naš Savez jer ćemo biti za stolom za kojim se odlučuje o najvažnijim pitanjima europskog nogometa. Radujem se suradnji s predsjednikom Čeferinom, koji se potvrdio ne samo kao prijatelj hrvatskog nogometa već i kao zaštitnik europskog modela sporta u koji svi čvrsto vjerujemo – izjavio je Kustić za službenu stranicu HNS-a.
GALERIJA Znate li koliko zarađuju vatreni? Luka Modrić više nije najbolje plaćeni naš reprezentativac
Na četiri godine
Kustić je u prvom krugu izabran u najviše tijelo Uefe s 42 glasa zemalja članica Uefe (55), a njegov će mandat u Izvršnom odboru trajati četiri godine. Predsjednik HNS-a bio je među jedanaest kandidata za sedam pozicija za puni, četverogodišnji mandat u IO Uefe. U Izvršni odbor još su izabrani i Frank Paauw (Nizozemska, 49 glasova), Gabriele Gravina (Italija, 48), Hans-Joachim Watzke (Njemačka, 48), Ari Lahti (Finska, 41), Aivar Pohlak (Estonija, 37) i Armen Melikbekjan (Armenija, 29) te jednoglasno Lisa Klaveness iz Norveške kao članica Izvršnog odbora.
Koliko kod to bila zvučna vijest, objektivno – Kustićev ulazak u Izvršni odbor HNS-a najprije je njegova osobna satisfakcija i privilegij, dok je teza kako je to "velika stvar za hrvatski nogomet" ipak samo – stereotip. Hoće li Kustićevom nazočnošću u "tijelu koje odlučuje o svim ključnim pitanjima europskog nogometa" hrvatska nogometna liga biti bolja ili će biti bolji naši suci, mlade i ženske reprezentacije, hoće li po Hrvatskoj nicati novi stadioni, igrališta, kampovi? Naravno da neće, i zato Kustićev angažman na terenu unutar granica Hrvatske i neposredan kontakt sa svim županijskim savezima, klubovima i ligama ima mnogo veću težinu i važnost od njegova povremenog protokolarnog pojavljivanja u luksuznim Uefinim salonima.
Potvrda snage vatrenih
Od Kustićeve promocije u Beogradu zanimljivija i važnija vijest stigla je iz sjedišta Fife. Naime, hrvatska nogometna reprezentacija na najnovijoj Fifinoj ljestvici koja je objavljena u četvrtak napredovala je dva mjesta i sada je 11. reprezentacija svijeta (prva je Argentina). To znači da je od kraja prošle godine napredovala za dva mjesta te došla nadomak prvih 10 reprezentacija svijeta – odnosno bolje je plasirana od bivšeg svjetskog prvaka Urugvaja (13.) i bivših europskih prvaka Danske (21.) i Grčke (40.). Istodobno, Hrvatska je deveta reprezentacija Europe, iza Španjolske (2.), Francuske (3.), Engleske (4.), Nizozemske (6.), Portugala (7.), Belgije (8.), Italije (9.) i Njemačke (10.), što je potvrda njezine postojane snage i kvalitete.
Taj je uspjeh na određen način i zasluga Marijana Kustića, jer u njegovoj eri izborniku Daliću dvaput je bio produljen ugovor u Savezu, a upravo je Dalić postavio čvrste temelje svih medalja vatrenih i ovog visokog rejtinga.
Od suparnika Hrvatske u kvalifikacijskoj skupini za SP 2026. najbolje stoji Češka, koja se popela za tri mjesta, do 39. pozicije, Crna Gora ostala je na 73. mjestu, Farski Otoci sada su 141. reprezentacija svijeta, a Gibraltar je na 196. mjestu. Fifa je objavila i ranking ženskih reprezentacija, a u njemu je Hrvatska tek 59. reprezentacija svijeta ili 30. u Europi. I to je također postignuće iz Kustićeve ere.
Hoće li uspjeti prilagoditi i UEFA-u Hajduku, kao što je uspio u HNS-a