Ako ste ljubitelj hrvatskog klupskog nogometa i podržavate sve naše predstavnike, bilo je vrlo lijepo probuditi se u petak, dan nakon tri upisane pobjede u kvalifikacijama za europska natjecanja.
Tek četvrti put
Hajduk je na Poljudu upisao veliku pobjedu od 2:0 protiv vrlo respektabilnog ciparskog suparnika Pafosa, Varaždin je u pravoj nogometnoj ludnici, s dva preokreta, slavio 3:2 protiv češkog Jabloneca pred domaćom publikom, dok je Rijeka na svom terenu, u službenom povratku Matjaža Keka na klupu, svladala irski Derry City rezultatom 1:0.
Ovakvi dani poput prošlog četvrtka zapravo se iznimno rijetko događaju u našem klupskom nogometu, budući da koeficijent već godinama gotovo isključivo drži momčad Dinama na svojim leđima. Imali smo u recentnijoj povijesti situacije kada su hrvatski klubovi upisivali po tri pobjede u tjednu, kao 2023. kad je Dinamo pobijedio Astanu, Rijeka Dukagjini, a Osijek ZTE, a mnogi će se sjetiti i one epske 2012. kad je u istom tjednu Dinamo svladao Sheriff 4:0, a Slaven Belupo i Hajduk su rušili velikane. Slaven je svladao Athletic Bilbao (2:1), a Hajduk je pobijedio Inter u Milanu (2:0). Međutim, kako bismo pronašli tri europske pobjede u istom danu, moramo se vratiti više od desetljeća unatrag.
Posljednji put kada su hrvatski klubovi u istoj večeri upisali tri europske pobjede dogodilo se 17. srpnja 2014. godine. U prvim utakmicama drugog pretkola Europske lige slavili su Hajduk, Rijeka i RNK Split. Splićani su na Parku mladeži svladali izraelski Hapoel Be'er Shevu s 2:1, Rijeka je na Rujevici minimalno pobijedila Ferencvaroš (1:0), dok je Hajduk u Irskoj istim rezultatom nadmašio Dundalk. To je ujedno bio jedan od najuspješnijih europskih tjedana za hrvatski klupski nogomet. Dva dana prije Dinamo je u kvalifikacijama za Ligu prvaka svladao litavski Žalgiris 2:0, a identičnu je pobjedu ostvario i u uzvratu. Tako su sva četiri hrvatska predstavnika preskočila prvu europsku prepreku i izborila plasman u sljedeću rundu natjecanja.
Sličan uspjeh hrvatski su klubovi ostvarili i godinu prije, 18. srpnja 2013. Tada su europske pobjede istoga dana upisali Hajduk, Rijeka i Lokomotiva. Hajduk je s 2:1 svladao makedonsko Trnovo, Rijeka je na Kantridi uvjerljivo nadigrala velški Prestatyn Town rezultatom 5:0, dok je Lokomotiva u Minsku iznenadila Dinamo i slavila 2:1. Iako zagrebački klub nije uspio potvrditi prolazak u uzvratu, Rijeka je nastavila impresivnu europsku seriju, izbacivši Žilinu i Stuttgart na putu prema skupini Europske lige.
Među najuspješnijim europskim večerima hrvatskog klupskog nogometa posebno mjesto zauzima i 28. kolovoza 2003. godine. U kvalifikacijama za Kup Uefe pobjede su tada ostvarili Hajduk, Varteks i Kamen Ingrad. Varaždinci su svladali estonsku Levadiju s 3:2, Kamen Ingrad je s uvjerljivih 7:0 deklasirao luksemburški Etzella Ettelbruck, a Hajduk je minimalnom pobjedom 1:0 protiv finske Hake, zahvaljujući pogotku u gostima, osigurao prolazak u sljedeće kolo. Premda nijedan hrvatski predstavnik te sezone nije ostavio dublji trag u europskim natjecanjima, taj je datum ostao zapamćen kao jedna od najuspješnijih večeri hrvatskih klubova na europskoj sceni.
Kao što vidite iz priloženog, jedna takva večer ne jamči nužno uspješne europske sezone. No ovdje se ni ne govori o tome, nego samo želimo naglasiti koliko su te večeri rijetka pojava, do te mjere da moramo kopati više od desetljeća unatrag kako bismo ih pronašli. I upravo se u tome ogleda jedan od problema hrvatskog klupskog nogometa i njegova pada na Uefinoj ljestvici koeficijenata. Kada bi ovakve večeri bile češće, Hrvatska sigurno ne bi zauzimala tek 22. mjesto, dok se Poljska nalazi na 10., Češka na 11., a Cipar na 15. poziciji.
Računanje koeficijenta
Budući da se koeficijent izračunava tako da se svi osvojeni bodovi dijele s brojem klubova koji se nalaze u Europi (u hrvatskom slučaju dijele se s četiri), od strahovite je važnosti imati što veći broj klubova u glavnim fazama natjecanja. Konferencijska liga posljednjih je pet godina otvorila realnu mogućnost da barem tri hrvatska kluba dočekaju europsku jesen. U takvom bi scenariju svaki bod Rijeke i Hajduka bio iznimno važan u borbi za bolji koeficijent, što je Rijeka prošle sezone svojim nastupima u Konferencijskoj ligi najbolje potvrdila.
Tako nam je ovaj tjedan, sa spomenute tri pobjede te Dinamovim remijem kod Thuna (1:1) u drugom pretkolu Lige prvaka, donio 0,875 bodova, po čemu smo trenutačno druga najuspješnija zemlja Europe. Koeficijent se prema pravilima računa za recentnih pet sezona, pa će nam tako trenutačna sezona po bodovima zamijeniti sezonu 2022./2023., u kojoj su hrvatski klubovi osvojili 3,375 bodova. S obzirom na to da smo ove sezone već stigli do 1,125 bodova, na dobrom smo putu da nadmašimo taj učinak. No za povratak na pozicije na kojima smo nekoć bili, 14. ili 15. mjesto na čuvenoj ljestvici nacionalnih koeficijenata, trebat će nam puno više od toga.