Dok se drugi odmaraju, Ivica traži dodatne treninge

Ivica Olić je poput svog imenjaka Kostelića. Voli trenirati u što težim uvjetima jer mu to kasnije daje prednost.

– Premda je mogao nekome platiti 50 eura ili iznajmiti dvoranu, čistio je snijeg 45 minuta i potom trenirao. To govori o entuzijazmu i vjeri u ono što radi, o odnosu prema treningu, o kojem toliko zna da bi mogao položiti i neke ispite na KIF-u – kaže Olićev osobni trener prof. dr. Igor Jukić, dekan KIF-a.

Olić i Jukić surađuju od 2001. i Ivičina prelaska iz Marsonije u Zagreb. Suradnja se proširila i na Olićeve dane u Dinamu, a nastavljena je i tijekom svih sedam sezona u inozemstvu.

– Kada je igrao za CSKA, išao sam u Moskvu svaka dva mjeseca po 10 dana, a u Hamburg i München idem jednom mjesečno na produženi vikend. Tada smo obično radili intervencije odnosno brojna ponavljanja elemenata tehnike, s naglaskom na realizaciju.

Jukić kaže da su sve te situacije iz kojih je Olić postigao tri pogotka na Gerlandu oni bezbroj puta prošli na individualnim treninzima. Koje to vježbe rade?

– Lopta mu dolazi vrlo frekventno u svim mogućim visinama, brzinama, s različitim rotacijama, izravno ili kao "odbijanac", a on mora reagirati ne razmišljajući puno. Pri tome su uvijek najvažnije posljednje tri lopte, u uvjetima najvećeg umora. Ključno je da sve to radi u danima kada se drugi odmaraju. U posljednje vrijeme dosta smo vježbali udarac iskosa, iz pozicije iz koje je postigao pogodak protiv Manchestera.

U Ivičinim prvoligaškim počecima lopta se od njega često odbijala, pa je fascinantan njegov tehnički napredak.

– Dopunskim treninzima Ivica je ulagao u ono što je smatrao svojim deficitom. I dalje ne posustaje u intenzitetu i širini treninga. Štoviše, pojačava ih. Kad naumi dodatno trenirati, za njega nema prepreka. Jednom smo na Ibizi preskakali ogradu od četiri metra da bismo nakon treninga shvatili da su vrata otvorena – prisjeća se Jukić, koji s Olićem nema ugovor već džentlmenski dogovor.