Dolaskom Nenada Bjelice Dinamo je postao vrlo 'živ' u Ligi prvaka, ima objektivne izglede biti među 24 momčadi koje će nastaviti natjecanje u nokaut-fazi. Trener plavih tu je napravio krasan posao i zaslužio naklon do poda. Nakon teškog 2:9 poraza od Bayerna u Münchenu koji je donio smjenu Sergeja Jakirovića, Bjelica je promijenio europski kôd plavih s kojima je u tri utakmice osvojio sedam bodova i stigao u krug onih koji zasad, na pola natjecanja u novom formatu Lige prvaka, drže poziciju koja ih vodi u nokaut-fazu.
Još je to dosta daleko, ali u sljedeće četiri utakmice plavima bi trebala tri boda po raznim računicama kako bi osigurali prolaz. Pred njima su dvoboji s Borussijom Dortmund i Celticom u Maksimiru te gostovanje kod Arsenala da bi sve zaključili u posljednjem kolu s Milanom u Zagrebu.
Bjelica je promijenio Dinamov kôd u Europi, ali to bi moglo postati velika opasnost za obranu naslova
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić