Šest godina nakon smrti kralj popa Michael Jackson i dalje je jedan od najbolje plaćenih autora. Njegova je obitelj ove godine samo od autorskih prava zaradila čak 115 milijuna dolara, objavio je Forbes. Jackson je tako zaradio 25 milijuna dolara manje nego lani. Rezultat je to završetka turneje "Immortal" na kojoj je u svjetskim kinima prikazivana snimka Jacksonova koncerta.
Hologrami na turneji
Novi mediji donijeli su i novi način zarade, pa se tako očekuje da će na vrh te liste iduće godine doći Whitney Houston čiji će hologram 2016. krenuti na svjetsku turneju. Što se tiče Forbesove ovogodišnje liste, Jackson je, iako je manje zaradio nego lani, još uvijek dvostruko "bogatiji" od ostalih. Nakon svoje smrti utržio je milijardu dolara! Sljedeći je na listi Elvis Presley koji je zaradio 55 milijuna dolara od autorskih prava, a zatim Bob Marley čija su djela njegovoj obitelji ove godine priskrbila 21 milijun dolara. Na listi slavnih mrtvih osoba koje još uvijek dobro zarađuju od pjevača su još i Frank Sinatra, George Harrison, Jimi Hendrix, Jimmy Cash i Kurt Cobain.
I u Hrvatskoj se isplaćuju autorske naknade obiteljima čija se djela još uvijek izvode. No, za razliku od SAD-a, kod nas se o službenim brojkama nerado govori. Pa, iako i domaći autori zarađuju, iznosi su, kako neslužbeno doznajemo, neusporedivo manji.
Neslužbena je brojka kojom se barata godišnji iznos od 50 tisuća kuna naviše. Danijela Dvornik jedna je od rijetkih koja je otkrila da je na ime autorskih prava pokojnog supruga Dine Dvornika 2009. dobila nešto više od 76 tisuća kuna, umanjeno za 35 posto poreza. Uz Dinu Dvornika, na listi HDS ZAMP-a nalaze se i (abecednim redom, po imenima, a ne po iznosu zarade) i Arsen Dedić, Boris Papandopulo, Bruno Bjelinski, Dragutin Drago Britvić, Đorđe Novković, Igor Kuljerić, Jakov Gotovac, Karlo Metikoš, Kemal Monteno, Miljenko Prohaska, Nikica Kalogjera, Stjepan Šulek, Tomislav Ivčić i Zdenko Runjić. Iako nas je nedavno napustio, velika je vjerojatnost da listu, prema zaradi, predvodi Arsen Dedić.
Sredstva od Deezera
On se, naime, prijašnjih godina nalazio u samom vrhu najizvođenijih autora, a nakon njegove smrti u kolovozu radijske i TV postaje pojačano su emitirale njegove pjesme.
– Zarade se odnose na prihod od svih prava – javno priopćavanje, prodaju nosača zvuka, ali i zaradu iz inozemstva. To objašnjava što se na listi nalazi dosta autora klasične glazbe. Njihova djela često izvode vani, a primjerice emitiranje samo jedne simfonije na njemačkoj nacionalnoj televiziji donosi mnogo bodova, pojasnio nam je Milan Majerović Stilinović iz Službe za odnose s javnošću HDS ZAMP-a.
Novost je ove godine da su hrvatski autori prvi put dobili i sredstva za emitiranje putem glazbenog servisa Deezera, pa je tako za polovicu 2015. godine za više od 4000 autora isplaćeno oko 470 tisuća kuna.
Valja podsjetiti i da autorsko pravo traje za života autora i 70 godina nakon njegove smrti, bez obzira na to kada je autorsko djelo zakonito objavljeno. Prestankom autorskog prava, ono postaje javno dobro te se može slobodno koristiti.
Vani je poznata informacija u glazbenoj industriji da je imati jedan hit bolje nego zaraditi penziju. Jer prosječni međunarodni glazbeni hit zarađuje autoru cca milijun USD a mnogi i nakon 20-30 godina još uvijek na ime tantijema od samo jednog hita zarađuju od 300,000 do preko 700,000 USD. Kada se zna da pravo na zaradu imaju nasljednici 70 godina od nastanka hita, vani u šali kažu da imati hit znači omogućiti školovanje i djeci i unucima. Npr pjesma 'American Pie' iz istoimenog filma i nakon 30 godina autoru zarađuje 400,000 USD godišnje. Šteta što domaći glazbenici malo ne porade na međunarodnoj karijeri. Roditelji bi trebali poticati djecu da budu profesionalni hitmejkeri jer to znači da će cijela familija imati potencijalno velike prihode od izvođačkih prava u budućnosti