U dramatičnom pravnom preokretu koji je podigao zavjesu s jedne od najvrjednijih ostavština u povijesti, upravitelji imanja Michaela Jacksona tvrde da je njegova kći, Paris Jackson, primila oko 65 milijuna dolara u beneficijama. Ovo šokantno otkriće objavljeno je kao izravan odgovor na pravni pokušaj Paris da ospori njihovu kontrolu i transparentnost, posebice u vezi s navodnim bonusima isplaćenima 2018. godine. "Malo tko je imao više koristi od naših poslovnih odluka od same Paris. Nikada ne bi primila taj iznos da smo slijedili uobičajeni pristup za ovakvo imanje 2009. godine", stoji u podnesku, čime se implicira da je upravo njihovo upravljanje stvorilo bogatstvo koje ona sada dovodi u pitanje.
Pravna bitka započela je kada je 27-godišnja Paris podnijela peticiju protiv, kako ih naziva, "raskošnih napojnica" od 625.000 dolara isplaćenih trima odvjetničkim tvrtkama za "nezabilježeno radno vrijeme". Njezin pravni tim optužio je upravitelje, Johna Brancu i Johna McClaina, za "arogantno ponašanje", usporedivši ih s Čarobnjakom iz Oza koji zahtijeva slijepo povjerenje, a ne dopušta nikome da "pogleda iza zavjese". Paris tvrdi da upravitelji nisu pružili nikakve dokaze koji bi opravdali te izvanugovorne isplate, koje smatra neovlaštenim darovima već ionako dobro plaćenim savjetnicima.
S druge strane, upravitelji imanja uzvraćaju podsjećanjem na svoj nevjerojatan uspjeh. U svojim podnescima ponosno citiraju prethodnu pohvalu suca, koji je naglasio kako su "poslovne odluke upravitelja pretvorile imanje koje je 'počelo kao ništa drugo doli dug' u 'carstvo vrijedno 2 milijarde dolara'". U trenutku smrti 2009. godine, Michael Jackson bio je u dugu većem od 500 milijuna dolara. Upravitelji tvrde da su upravo oni preokrenuli tu katastrofalnu financijsku situaciju, stvorivši globalni brend koji je danas moćna sila u glazbenoj industriji. Njihov odvjetnik izjavio je za People kako su sve isplate odobrene s istom poslovnom prosudbom koja je imanju donijela zaradu veću od 3 milijarde dolara.
Upravitelji su osporavane isplate pokušali staviti u kontekst, tvrdeći da su bonusi isplaćeni za "izvanredne usluge i rezultate", poput povrata od preko 287 milijuna dolara na investiciju u EMI nakon prodaje dionica tvrtki Sony. U toj godini, kada je imanje zaradilo gotovo 300 milijuna dolara, isplata bonusa od oko 600.000 dolara, tvrde oni, predstavlja zanemariv iznos. "Argument da bi isplata takvog bonusa opravdala drastično ometanje sposobnosti upravitelja da vode poslove imanja jedva je vrijedan daljnjeg odgovora", stoji u njihovom podnesku, čime su Parisine optužbe okarakterizirali kao neproporcionalne.
U središtu spora nalazi se sudski nalog iz 2010. koji upraviteljima omogućuje plaćanje odvjetnika bez prethodnog odobrenja suda, a upravo taj nalog Paris želi ukinuti. Upravitelji, međutim, tvrde da ona time nepropisno napada zaštićene pravne podneske prema kalifornijskom anti-SLAPP statutu, zakonu koji štiti od tužbi čiji je cilj ušutkavanje. Oni ne osporavaju njezino pravo da preispituje njihove odluke, ali inzistiraju na tome da se to mora činiti na proceduralno ispravan način, a ne "u očitom kršenju" zakona.
Dok se pravna bitka nastavlja, ono što ostaje neosporno jest financijska korist koju je Paris Jackson navodno ostvarila zahvaljujući upravljanju koje sada dovodi u pitanje. Ostavština Michaela Jacksona, koja se dijeli između njegove troje djece, majke Katherine i dobrotvornih organizacija, postala je jedno od najuspješnijih posthumnih poslovnih carstava na svijetu. Ishod ovog spora mogao bi postaviti presedan za upravljanje ostavštinama slavnih, a sljedeće sudsko ročište pokazat će hoće li sud dopustiti Paris da "pogleda iza zavjese" ili će stati na stranu upravitelja čiji su financijski rezultati neosporno izvanredni.